Savjet bezbjednosti UN-a zasjedaće večeras u 22 časa po srednjoevropskom vremenu. Na zasjedanju će se, video linkom, obratiti i Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH. Prije same sjednice,Cvijanovićeva je, posredstvom ruske misije, uputila je pismo predsedavajućoj Savjeta bezbjednosti UN i stalnoj predstavnici Malte pri UN Vanesi Frejžer.
Nakon što je najavljeno razmatranje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u pismu je obrazložila trenutne političke prilike u BiH, navodeći, između ostalog, da osoba koja se predstavlja kao visoki predstavnik nije dobila takvu verifikaciju od Savjeta bezbjednosti UN-a, da je otela funkcije demokratski izabranim institucijama i samovoljno nastoji prikazati svoju volju kao zakonodavni instrument, zajedno sa djelovanjem Ustavnog suda BiH, ometaju put BiH prema EU i podrivaju njena ovlašćenja kao članice UN-a. Pišući o Rezoluciji o Srebrenici, navela je da Predsjedništvo BiH nije raspravljalo o nacrtu rezolucije, njenoj izradi ili njenom pokretanju za usvajanje, niti je donesen službeni stav.
“Budući da je to otvoreno kršenje propisanog postupka za određivanje i provođenje spoljne politike, kao i zakona BiH, želim vas obavijestiti da će odgovorni za takve postupke u ime BiH, uključujući i šefa stalnog predstavništva BiH pri UN-u, biti suočeni s krivičnim postupcima pred nadležnim tijelima u zemlji. Osim toga, želim vas obavijestiti da sam pokrenula potrebnu proceduru za njegov opoziv unutar Predsjedništva BiH” – navela je Cvijanovićeva u pismu.
Cvijanovićeva je u pismu zatražila hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, na kome bi bio pružen objektivan osvrt na političku i bezbjednosnu situaciju u BiH i tražila bi se rješenja za neka od gorućih pitanja koja opterećuju zemlju. Cvijanovićeva nije jedina koja je pisala UN-u. Pismo je uputio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović i zatražio podršku za usvajanje Rezolucije o Srebrenici. U njegovom pismu, između ostalog, stoji:
“Zločini su počinjeni u svim dijelovima BiH. Glavni grad Sarajevo je skoro četiri godine bio pod opsadom, tokom koje je granatama i snajperima ubijeno više od 11.000 ljudi, među kojima 1.601 dijete. Genocid u Srebrenici je bio kulminacija zločinačkog projekta kojeg je provodio politički i vojni vrh bosanskih Srba, predvođen Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem” – napisa je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Reagovao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Poručuje da Republika Srpska poštuje svaku žrtvu i tuguje zbog svakog izgubljenog života, ali da ne može i neće pristati na manipulacije i zatvarati oči na obmane i laži koje dolaze od onih koji su i sami doživjeli takvu bol i izgubili nekoga.
“Priča o Srebrenici i obraćanje u UN Munire Subašić, ali i Emira Suljagića za kojeg svi znamo ko je i šta je, kao i tvrdnje udruženja žrtava da Republika Srpska radikalizuje situaciju imaju za cilj da se stvori atmosfera da je Srpska ta koja želi sukobe i da se inastaliraju trupe. To su potvrdili i u svom pismu. Sramno je i tužno na koji način su iskorištene žrtve u Srebrenici. Na kraju od rezolucije neće biti ništa, jer ne postoji većinska podrška, žrtve će biti ponižene, a odnosi Srba i Bošnjaka trajno narušeni” – kaže Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Savjet bezbjednosti UN će na sjednici raspravljati o situaciji u BiH. Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zvanično je zatražila obraćanje putem video-linka, dok su Amerikanci uputili zahtjev da se na sjednici obrati i Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
Zahtjev za obraćanje Šmita ja uvažen. Sjednica je zakazana za 16.00 časova po lokalnom, odnosno u 22 časa po srednjoevropskom vremenu.
(TV K3)