Šta ce se dogoditi na predstojećoj sjednici Savjeta bebjednosti Ujedinjenih nacija, pred kojim će u utorka 12. maja, biti predstavljen izvještaj i Kristijana Šmita, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika i da li će i koliko na njegov odlazak, koji se sve češće spominje, uticati izvještaj Vlade Republike Srpske? Nakon najava da bi Rusija na sjednici Savjeta bezbjednosti UN mogla da zatraži da se sve odluke Kristijana Šmita proglase pravno nevažećim, postavlja se pitanje ko će imati jace argumente?
Sjednica Savjeta bezbjednosti UN o BiH zakazana je za utorak, 12.maja, ali prema navodima medija, izvještaj Kristijana Šmita, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, još nije zvanično distribuiran misijama država članica. To je, tvrde poznavaoci prilika, presedan, jer se dokumenti dostavljaju sedam do deset dana prije zasjedanja. Ipak, izvještaj nezvanično cirkuliše, pa je Glas Srpske imao je uvid u njegov sadržaj.
Navode da posebnu pažnju privlači dio izvještaja u kojem se Šmit žali na finansijsku situaciju OHR-a i upozorava da bi nedostatak novca mogao ugroziti funkcionisanje ove kancelarije, kao i da je Šmit najveći dio izvještaja posvetio kritikama Republike Srpske i SNSD-a, dok se gotovo svaki pokušaj insistiranja na ustavnim pravima entiteta i konstitutivnih naroda karakteriše kao “napad na državu”.
Reagovali su na na Šmitov izvještaj predstavnici Srpske, čija je Vlada I sama poslala izvještaj SB UN. Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, tvrdi da sve što je Šmit naumio da predstavi u Savjetu bezbjednosti vrvi od manipulacija i laži
– Njime se nastoje opravdati odvratne, nedemokratske i uzurpatorske aktivnosti koje je OHR preduzimao u BiH. On je pokriće i za one licemjere koji nam godinama pričaju kako su tobože protiv unilateralnog i neustavnog nametanja zakona od strane neizabranog stranog pojedinca, ali mu “nisu mogli ništa” – navela je Cvijanovićeva. To se mijenja. U Njujorku mu je najduži sastanak onaj na kojem su on i Zlatko Lagumdžija jedan drugom uzalud trošili vrijeme – napisala je na društvenoj mreži Iks Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.
Da je Šmitov izvještaj lažan, zlonamjeran i pristrasan pamflet, tvrdi i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.
U međuvremenu, ojavile su se najave da bi Rusija na sjednici Savjeta bezbjednosti UN mogla da zatraži da se sve odluke Kristijana Šmita proglase pravno nevažećim. U kontekstu toga, suština diplomatije koju vodi Republika Srpska je, kaže profesora međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Željka Budimira da gradi dobre odnose sa velikim silama koje se formiraju u novom sistemu multipolarnost.
S druge strane, Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Srbiji tvrdi da će proces demontaže okupacione uprave Kristijana Šmita krenuće ove jeseni i da će se otvoriti pitanje šta dalje, jer SAD više ne žee da budu primarni finasijer OHR-a. Vjeruje da od novembra OHR više neće imati snagu koju je imao ranije.
S obzirom na ulogu Rusije I drugih velikih sila, postavlja se pitanje čiji će argumenti biti jači i da li je sjednica u utorak 12. maja Savjeta bebjednosti Ujedinjenih nacija pocetak odlaska Kristjana Šmita iz BiH?
(TV K3)