“Srbija ne može da ukazuje na svoje domaće zakonodavstvo kako bi opravdala nepridržavanje svojih međunarodnih obaveza. Ako srpsko domaće zakonodavstvo nije u skladu sa međunarodnim obavezama, ono mora da pod hitno da bude izmijenjeno tako da garantuje usklađenost sa tim obavezama”, ističe se u odluci kojom se nalaže Srbiji da ispunjava svoju obavezu u saradnji sa Tribunalom.
Sudsko vijeće Tribunala je u odluci navelo da Srbija, nakon obavještenja od 18. maja, da je sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu zaključio da prema srpskom Zakonu o saradnji sa Haškim tribunalom nisu ispunjeni uslovi za predaju i hapšenje radikala, nije ukazala kako će ta odluka uticati na njenu obavezu na saradnju sa Tribunalom.
Viši sud je, naime, zaključio da postoji pravna obaveza Republike Srbije da isporučuje samo okrivljenjene za najteže ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti, što kod radikala nije slučaj jer se terete za nepoštovanje suda, odnosno uticanje na svjedoke u postupku protiv lidera SRS-a Vojislava Šešelja.
Iako navodi da razumije stav Srbije da je iscrpela sva pravna sredstva kako bi postupila po nalogu Tribunala za izručenje radikala i da više ništa u vezi sa tim ne može da uradi, Tribunal napominje da je u osnovi ovog slučaja pitanje da li je država obavezna da sarađuje sa Tribunalom u svim slučajevima ili samo onim koji se tiču kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
Analizirajući član 29 Statuta Tribunala, sudsko vijeće je zaključilo da je Srbija dužna da sarađuje “po svakom zahtjevu za asistenciju”, pa i u slučaju koji se tiču nepoštovanja suda.
Takođe je napomenulo da iako nepoštovanje suda nije utvrđeno Statutom kao krivično djelo, praksa tribunala “snažno utvrđuje” da se nadležnost Tribunala prostire i na krivična dela nepoštovanja suda, kako se ne bi osujetila njegova uloga.
Sudsko vijeće je takođe primijetilo da Srbija u početku nije osporavala nadležnost Tribunala za slučajeve nepoštovanja suda, kao i da odluke sudije za prethodni postupak i Višeg suda nisu u skladu sa godinama saradnje između Srbije i Tribunala uključujući i pitanja kao što su hapšenje i izručenje optuženih za nepoštovanje suda.
Zbog toga je ponovio svoj zahtjev da Srbije svake dvije nedjelje dostavlja Tribunalu izvještaje o preduzetim koracima na ispunjenju njenih međunarodnih obaveza i naredio da sarađuje sa Tribunalom “po svim pitanjima”.
Haško tužilaštvo je optužilo Radetu, Jojića i Ostojića da su vršili pritisak na dvojicu svjedoka tužilaštva da svjedoče u korist Šešelja, nudeći im protivusluge.
Šešelj je u martu prvostepenom presudom Tribunala u Hagu oslobođen svih optužbi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba i za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine./rtrs