Dodao je da je teško porediti BiH sa drugim zemljama „jer ponekad dođemo u situacije da jedni drugima ne priznajemo čak ni statističke podatke“.
– U BiH životni standard nije na očekivanom nivou i spadamo među regione sa najnižim životnim standardom. To, naravno, nije ohrabrujuće za stanovništvo, ali jeste činjenica da su BiH i oba entiteta u posljednje vrijeme značajno poboljšali primanja građana, prije svega onih za koje su oni odgovorni, a to su ljudi koji su zaposleni u javnom sektoru, penzioneri, socijalne kategorije –rekao je Tegeltija.
Dodao je da je i poslovna zajednica u cijeloj BiH, prije svega pod pritiskom odlaska radne snage, radila na povećanju plata.
– To nas je dovelo u situaciju da prosječna plata u BiH premašuje prosječnu platu u većini zemalja u regiji. Ali, onda dođete do toga kako se u kojoj zemlji to pojedinačno obračunava. Moramo da radimo na tome da se životni standard i dalje povećava, iako je posljednje dvije godine prosječna plata značajno povećana u BiH – istakao je Tegeltija.
Kada su u pitanju investicije, kaže da ima napretka.
– U ovom trenutku najviše nam nedostaju investicije u privatnom sektoru i direktne strane investicije. Najveći problem za te investicije je politička situacija u BiH, ne sa stanovišta koliko je ona lošija u odnosu na druge zemlje u okruženju, već sa stanovišta načina kako pojedine političke strukture predstavljaju politički situaciju u BiH. Sjećate li se da je na početku godine bilo pitanje kada će početi rat u BiH, pa nam partneri koji bi mogli da investiraju, šalju vojnike da patroliraju po BiH. Ništa nam to nije potrebno, a to je ono što direktno utiče na strane investicije i svaka zemlja bez direktnih stranih investicija će biti u zaostatku jer je to dodatni novac koji ulazi u zemlju – smatra on.
Dodao je da se slaže sa konstatacijom da (ne)rad institucija javnog sektora i pravosuđa utiče na privlačenje stranih investicija te da mnogobrojne reforme nisu dovele do efikasnosti?
-Investitori traže šansu da počnu da rade, da se ne opterećuju procedurama dok nisu počeli da rade, te navode “kontrolišite nas kada počnemo da radimo koliko smatrate da je potrebno sa stanovišta poreskih i kontrolnih organa”. Tu postoji problem, on nije u suštini problem neefikasnosti i nespremnosti institucija, ni nedostatka želje da se radi, već prije svega postoji ono što nije uređeno u cijeloj zemlji, poput vlasničkih odnosa, imovine i slično i mnogi su investitori upali u zamku toga i vrlo teško izlaze iz nje. Najveći problem o kojem investitori govore jeste problem odnosa pravosuđa prema njima, njihovim sporovima, oni ne razumiju da procesi traju godinama i da, bez obzira na dokaze, može biti presuđeno na jedan ili drugi način – istakao je Tegeltija.
Dodaje da svi nivoi vlasti pokušavaju da unaprijede pitanje tih imovinskih odnosa i to ide korak po korak.
-Ali, najslabija karika, koju mi zaista teško možemo riješiti, u ovom trenutku jeste pitanje pravosuđa. Ne postoji spremnost u pravosuđu da se razgovara, pravosuđe se smatra čedom međunarodne zajednice, ali oni su i najveći kritičari pravosuđa. Kada se traži reforma, nisu spremi da reaguju ili su spremni samo da se parcijalno bave reformom. To će i za novu vlast, koja dođe, biti najveći izazov, kako reformisati pravosuđe, ne u smislu da bude pod kontrolom političkih institucija, ali da se zna kome odgovaraju ljudi u pravosudnim institucijama. Ako nisu uradili svoj posao, ili ako su nanijeli štetu kompanijama, danas ne možete utvrditi ko je za to odgovoran – upozorio je Tegeltija.
Kada je riječ o procesu pridruživanja EU, napominje da je „sa Evropskom unijom uvijek po principu štapa i šargarepe, ali u zadnje vrijeme, čini mi se, sve više nam dolazi štap“.
– Nije više pitanje koliko ćemo mi uslova ispuniti, već koliko se njima dopadaju oni ljudi koji trenutno vrše vlast u BiH. Pristalica sam da BiH radi svoj posao, nevezano za uslove, da donosi ono što je potrebno zbog sebe. Nama treba bolji Zakon o javnim nabavkama, bolje rješenje za sprečavanje sukoba interesa, reforma pravosuđa; To treba da radimo, ali fali nam unutrašnji dijalog. Bez unutrašnjeg dijaloga nema dogovora i toga su svi svjesni. Smatram da smo trebali dobiti kandidatski status, iako BiH time neće posebno biti u boljem položaju, ili da će građani biti u prilici da osjete taj prvi korak, već je to poruka povjerenja i da građani jednostavno ne budu obeshrabreni tim putem prema EU – smatra on.
Posljedice rata
Zoran Tegeltija istakao je da je rat u Ukrajini izazvao krizu, dominanatno u Evropi, a i izvan nje, tako da BiH nije mogla biti pošteđena posljedica te krize.
-Direktna posljedica je kidanje lanaca snabdijevanja robama poput vještačkog đubriva, sirovina za proizvodnju, crnih i obojenih metala i slično, gdje smo u većoj mjeri uvoznici, nego što smo izvoznici. To nas je u većoj mjeri pogodilo. Indirektne posljedice krize su mnogo ozbiljnije pogodile cijeli svijet, pa i BiH. Ključno je pitanje energenata, doživljavamo šokove, a čini mi se da se situacija smiruje po pitanju naftnih derivata. Ono što smo mi uspjeli da dobro odradimo u BiH je pitanje električne energije, pokazalo se da, kada nečeg imate dovoljno i proizvodite, da možete da kontrolišete procese. Mi u BiH nismo pribjegli tome, kao što su neke zemlje, da napravimo situaciju da elektroprivrede ostvare ekstra profit na račun cijene električne energije, već smo pokušali zaštiti građane i poslovnu zajednicu – istakao je Tegeltija.
Rat se, dodaje, neće brzo završiti, to je nesporno, kriza će trajati i onaj ko bude spreman imaće manju štetu, a onaj ko ne bude spreman da se prilagođava, imaće velike štete.
-Mi smo sebi postavili kao cilj da ne smije doći do nestašica pojedinih roba. Naravno, svaka kriza je šansa, to je definitivno. Sada svako, ko dugoročno i u poslovnom smislu razmišlja, gleda šta to iz Ukrajine nedostaje na evropskom tržištu i pokušava da to nadomjesti svojim proizvodima i kvalitetom. To je velika šansa za neke od naših kompanija, a najviše prilika ima drvna industrija, pogotovo kod određenog stepena finalizacije. Problem s kojim se susrećemo je da smo morali da zabranimo izvoz peleta i drveta jer je bio ozbiljan pokušaj da se na štetu građana BiH, kroz stvaranje vještačkih nestašica tih proizvoda, ostvare ekstra profiti na evropskom tržištu – pojasnio je.
Produžeak zabrane izvoza je odluka koju će, kaže, donijeti u dogovoru sa proizvođačima, a prvi i osnovni zahtjev je da mora biti dovoljno robe za domaće potrošače, u prihvatljivim cijenama, a onda neka prodaju na evropskim tržištima pošto god žele.
Blokirani projekti
-Što se tiče projekata snabdijevanja gasom, Republika Srpska je otvorila priču sa „Gaspromom“ da gradi elektrane na gas i to se zaustavlja na pitanju prelaska državne granice sa Srbijom, kod Bijeljine. Drugo pitanje je Južna interkonekcija – gas koji bi dolazio od Rijeke, preko Splita. Hrvatska je spremna izgraditi komunikaciju do Zagvozda, s druge strane granice BiH, kod Posušja. Taj gasovod u BiH dalje ide prema Mostaru, Novom Travniku, pa do Zenice i Sarajeva. Tu postoji problem unutar F BiH, neslaganja ko upravlja tim gasovodom. U Sarajevu smatraju da je normalno da ide Južna interkonekcija u FBiH, ali da je neprihvatljiv gasovod koji ide u Republiku Srpsku. Ja se nadam da svi u Sarajevu razumiju da ne mogu praviti takve ucjene i da su ta dva projekta potrebna BiH, jer dobijamo nove izvore za proizvodnju električne energije i sigurnost snabdijevanja – istakao je Tegeltija.
Podsjeća da pored ovog projekta, imamo i proces blokiranja izgradnje hidroelektrane Buk Bijela iako mnogi znaju da je to započeto prije rata.
-Bio sam u Vladi Republike Srpske kada smo koncesiju za tu hidroelektranu dodijelili njemačkoj kompaniji, koja je kasnije odustala, i tada u Sarajevu nisu imali ništa protiv, a sada, kada zajednički to rade elektroprivrede Srbije i Republike Srpske, sada imamo problem. Za sve što dolazi iz Beograda, Sarajevo pokušava da napravi problem – tvrdi Tegeltija.
Za autoput Sarajevo-Beograd u Sarajevu, kaže, ne prave zvanično problem, ali ne utvrđuju trasu, niti šta počinju raditi.
– Mislim da je to politička priča o izgradnji autoputa, prije svega zbog Tuzle i nekih krajeva, ali mislim da u Sarajevu neće početi ništa da rade na tom putu. Imamo i izgradnju aerodroma u Trebinju, gdje je ta investicija veća nego ukupne godišnje strane investicije u BiH, a koju takođe spore – dodaje.
Kada je riječ o ulasku BiH u „Otvoreni Balkan“, napominje da su javnost i privrednici za.
-Ako pitate političare, predstavnici srpskog i hrvatskog naroda su za i većina bošnjačkog naroda. Ali, to pitanje je pitanje stava pojedinih stranih ambasada koje su protiv „Otvorenog Balkana“ i to su uspjeli nametnuti dvojici članova Predsjedništva BiH. Očigledno je da, dok je ovaj sastav Predsjedništva, do pridruživanja BiH toj inicijativi neće doći. To pravi veliku štetu privrednicima u BiH i svaki dan će ta šteta biti veća. Biće problem i za građaneNadam se da će u Predsjedništvo doći jedna nova struktura i da će se odblokirati pristupanje BiH „Otvorenom Balkanu“ – rekao je Tegeltija.
Kada je riječ o mostu na Savi prema Hrvatskoj, podsjeća da su izgrađeni most i granični prelaz Gradiška, sa strane BiH, i da je BiH sprema sutra da taj prelaz radi, ali nažalost s druge strane nije tako.
-Dok smo gradili most nije ništa urađeno da se izgradi pristupna cesta u Hrvatskoj. Put od sedam kilometara ne predstavlja prepreku za bilo koga, a kamoli za zemlju članicu EU, ali nisu ništa uradili. Sada su započeli proces izgradnje pristupne ceste, a onda se otvorilo pitanje graničnog prelaza sa hrvatske strane, još ga nisu počeli projektovati. U idealnim uslovima za godinu i po može biti završena cesta, a ako ponovo budu kupovali vrijeme za izgradnju prelaza, onda to neće biti u funkciji još dvije godine. Naša je ponuda da na graničnom prelazu, koji mi imamo, napravimo zajednički prelaz, ali za sada ne postoji spremnost Hrvatske za takav dogovor, nema izjašnjenja, ali insistiraćemo da, kada bude završena cesta, počnemo zajednički da radimo na našem graničnom prelazu, dok ne izgrade svoj. Očekujem da će biti fleksibilniji kada uđu u sistem Šengena – naglasio je.
Zaključio je da je u Savjet ministara otišao sa dobrom namjerom, s namjerom da rješavaju probleme ljudi i privrede, ali da su ovaj mandat obilježile blokade, sa različitih strana.
Glassrpske.com (Foto: arhiva)