Ovo će biti prva zajednička sjednica Vlada BiH i Srbije, a zanimljivo je da je trebala biti održana još u februaru prošle godine. Iako je bila zakazana, odgođena je na zahtjev službenog Beograda zbog radničkih protesta u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Bihaću i drugim gradovima u Federaciji BiH.
Dnevni red sastanka još nije dogovoren jer je u toku kandidovanje tema i očekuje se da taj dio posla bude završen iduće sedmice.
Mirko Šarović, državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa poručio je da je „bolje da dnevni red ima tri do pet tačaka i da se one riješe u obostranom interesu, nego sastanak i sastanci pro forme“.
Kako saznaje Dnevni list, ni konačan protokol nije sastavljen jer se još uvijek ne zna hoće li Vlada Srbije na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem u Sarajevo doputovati automobilima, autobusom ili avionom niti gdje će se smjestiti.
S druge strane, sigurnosni dio već se danima razrađuje i u njega su uključeni Direkcija za koordinaciju policijskih tijela kao nositelj posla, zatim Agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno – sigurnosna agencija (OSA) i Granična policija. Takođe, u organizaciju su uključena i Ministarstva unutarnjih poslova svih kantona i prema informacijama do kojih smo došli, njihov zadatak je da glavnom štabu dostavljaju informacije „o eventualnim prijetnjama sigurnosti“.
MUP Sarajevskog kantona na čelu s ministrom Predragom Kurtešom svakako će imati najviše posla i već su uspostavljeni posebni timovi koji „glancaju“ sve detalje. Izvjesno je da će sarajevska policija, ali i sve policijske, sigurnosne i obavještajne službe koristiti iskustva stečena prilikom posjeta pape Franje Sarajevu.
“Na službama BiH je da osiguraju potpunu sigurnost”, izjavio je Nebojša Stefanović, ministar unutarnjih poslova Srbije. On je dodao da MUP Srbije neće izravno sudjelovati u organizaciji sastanka Vlada dvaju zemalja „ali ćemo razmjenjivati informacije s BiH i ukazivati na ono što je sigurnosno interesantno“.
Ako je Beograd u julu ove godine, kada su ga posjetili članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić, bio grad po opsadom, izvjesno je da će Sarajevo to biti 4. i 5. novembra.
U julu je za beogradske medije u centru pažnje bio Izetbegović i sapšten je i službeni podatak da je njega čuvalo oko 1000 policajaca u uniformi i civilu.
Kako neslužbeno saznaje Dnevni list, premijera Srbije Aleksandra Vučića će 4. i 5. novembra u Sarajevu čuvati oko 2000 policajaca.
U ta dva dana potpuno će biti izmijenjen režim saobraćaju u glavnom bh. gradu, danima prije pod potpunom policijskom kontrolom bit će trasa puta kojom će se Vučić kretati, a naročito i pod punom opsadom policajaca u uniformama i civilu bit će hoteli u kojima će on i njegovi ministri biti smješteni.
Vučić je 11. jula ove godine na komemoraciji u Srebrenici povodom 20-godišnjice genocida nad Bošnjacima, fizički napadnut i jedva je izvukao živu glavu. Istraga koju vodi Tužilaštvo BiH još je u toku, ali ni danas, više od tri mjeseca nakon napada, ne zna se ko su bili napadači i nalogodavci.
“Mi očekujemo da će nas nadležni organi BiH obavijestiti dokle je stigla istraga o napadu na Vučića i do kakvih rezultata su došli. To je ipak bio pokušaj ubistva premijera Srbije. Uvjeren sam da se ništa takvo nikada više neće dogoditi”, poručio je prošle sedmice Nebojša Stefanović, ministar unutarnjih poslova Srbije.
Samo šest dana nakon zajedničkog sastanka Vijeća ministara i Vlade Srbije u Sarajevu, Aleksandar Vučić boravit će u Srebrenici na konferenciji o investiranju u taj grad.
Bh. strana predložila je da jedna od tačaka dnevnog reda zajedničke sjednice Vijeća ministara i Vlade Srbije bude isplata naknade štete za potopljeno zemljište nakon izgradnje srbijanske hidroelektrane
Bajina Bašta u općinama Srebrenica, Višegrad i Rogatica.
Još od 1992. godine, Srbija ne isplaćuje naknadu i ona se popela na oko 35 miliona eura bez zateznih kamata.
Samo Srebrenici Srbija je dužna oko 15 miliona evra, a načelnik tog grada Ćamil Duraković saopštio je da direktno od Vučića ima uvjeravanja da će to biti riješeno i da neće biti potrebe da se ide na međunarodnu arbitražu koju bi Srbija u svakom slučaju izgubila.
Bh. strana predložila je i da se na sastanku u Sarajevu 4. i 5. novembra konkretno razgovara o regionalnim projektima, rješavanju problema vodenih tokova, projektima od interesa za obje države u oblasti zaštite okoliša, zajedničkim projektima u namjenskoj industriji i rekonstrukciji ili izgradnji željezničke pruge Sarajevo – Beograd.
Dnevni list