– Ne smijemo nikada da zaboravimo prošlost, ali možemo da idemo dalje i to je ono što NATO i Srbija danas rade kao partneri – ističe Stoltenberg.
Povodom 20 godina od bombardovanja SR Jugoslavije prvi čovjek Sjevernoatlantske alijanse kaže da vrlo dobro zna da je NATO i dalje sporan u dijelovima srpskog društva.
– Sjećanja na vazdušnu intervenciju 1999. godine su i dalje vrlo bolna za mnoge pogotovo one koji su izgubili svoje voljene. Ja sam izrazio saučešće porodicama i svima koji su tokom te intervencije izgubli nekoga, na obe strane u konfliktu – navodi Jens Stoltenberg.
Na pitanje Tanjuga kao danas gleda na tu intrevenciju, pogotovo na činjenicu da je do nje došlo bez saglasonosti Savjeta bezbjednosti UN, generalni sekretar NATO kaže da je Alijansa u martu 1999. godine pokrenula Operaciju združenih sanga kako bi zaustavila humanitarnu katastrofu koja se tada odvijala na Kosovu.
Stoltenberg podsjeća da je ta odluka donijeta nakon više od godinu dana, kako kaže, borbi na Kosovu i nakon više neuspješnih pokušaja UN i Kontakt grupe, čiji je član bila i Rusija, da nađe mirno i diplomatsko riješenje za konflikt.
Prema njegovim riječima, do kraja 1998. godine Miloševićeve snage su protjerale preko 300 hiljada kosovskih Albanaca, a Savjet bezbjednosti UN je više puta upozoravao na kršenje ljudskih prava na Kosovu i činjnicu da porast broja izbjeglih postaje pretnja za međunarodni mir i bezbjednost.
– U svijetlu ove krize, korišćenje sile od strane NATO je bilo i potrebno i legitimno. Cilj je bio da se zaustavi vojna akcija i represija protiv civila na Kosovu, da se izbjeglima omogući povratak, a humanitarnim organizacijama pristup. Operacija je postigla svoj cilj – smatra Stoltenberg.On dodaje da je NATO nakon povlačenja jugoslovenske vojske, prekida nasilja i povratka izbjeglih pokrenuo Misiju za podržanje mira, pod mandatom UN, KFOR, koja je, tvrdi, do danas garant slobode kretanja i bezbjednosti svih zajednica na Kosovu, uključujući i Srbe.
– Do danas, KFOR ostaje osnovni garant stabilnosti na Kosovu i u širem regionu. Misija bukvalno spašava živote – poručuje Stoltenberg i navodi primer bebe kojoj je KFOR 2016. godine spasao život tako što je prebacio u srpsku bolnicu na liječenje.
– Nikada ne smijemo zaboraviti prošlost, ali možemo da idemo dalje. To je je ono što NATO i Srbija rade u svom partnerstvu idući ka konstruktivnom odnosu koji je od zajedničke koristi. Srbija je jasno stavila do znaja da ne želi da bude član NATO i mi to u potpunosti poštujemo – naglašava Stoltenberg.
On ističe da politika neutralnosti za koju se opredijelila Srbija nije bila smetnja da NATO i Srbija budu bliski partneri.
Na pitanje Tanjuga kako vidi svoj lični doprinos odnosima Srbije i NATO nekadašnji premijer Norveške i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg naglašava da je vezan za Srbiju i da joj želi uspijeh.
– Ja imam jaku ličnu vezu sa Srbijom. Tu sam proveo dio svog djetinjstva i stekao mnoge dobre prijatelje i uspomene. Za mene je uvijek zadovoljstvo da se vratim u Beograd – navodi Stoltenberg.
Tanjug