Pomen će biti služen u 12.20 časova, a u 12.30 predviđeno je osveštanje Spomen-muzeja starobrodskim žrtvama za koji je projekat uradio arhitekta Novica Motika iz Zvornika.
Kako je najavljeno, ovom događaju prisustvovaće najviši zvaničnici Republike Srpske, predsjednica Željka Cvijanović i premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, delegacija Narodne skupštine Republike koju čine potpredsjednik parlamenta Sonja Karadžić Јovičević i narodni poslanici Pero Petrović, Goran Selak, Aleksandar Glavaš i Kostadin Vasić.
Ustaške jedinice, predvođene Јurom Francetićem, pokrenule su u proljeće 1942. godine ofanzivu sa namjerom da protjeraju i pobiju srpsko stanovništvo iz istočnog dijela BiH kako bi ostvarili svoj cilj – granicu Nezavisne Države Hrvatske na Drini.
Tokom ove ofanzive, mučki je ubijeno više od 6.000 Srba sa područja Sarajeva, Sokoca, Olova, Kladnja, Rogatice, Han Pijeska i Višegrada, koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji.
Postoje podaci da su Nijemci, zgroženi ovim stradanjem srpskog civilnog stanovništva, prekinuli taj pokolj i dozvolili ljudima da pređu u Srbiju ili da se vrate svojim domovima. Nažalost, polovina onih koji su se vratili, stradala je u narednom periodu.
Pokolj u Starom Brodu i Miloševićima desio se proljeća 1942. godine, uglavnom na obalama rijeke Drine, u mjestima Stari Brod i Miloševići, opština Višegrad.
Ustaše su u ovom pokolju ubile više od 6.000 nenaoružanih Srba, isključivo civila. Dio ljudi se namjerno ili nenamjerno utopio u rijeci Drini bježeći od ustaša. Najmasovnije ubijanje ljudi je izvršeno 22. marta 1942. godine, ali su ubijanja trajala i do početka maja 1942.
U mjestu Stari Brod je tokom 2008. godine podignuto obilježje u znak sjećanja na ovaj zločin. U pločama od kamena su uklesana imena ubijenih. Nešto kasnije, u maju 2010. godine započeta je gradnja spomen kapele i zvonare.
Srpski civili su bili uglavnom pripadnici zbjegova sa područja mjesta Rogatica, Višegrad, Han Pijesak, Kladanj, Sokolac, Olovo, Pale i Sarajevo.
Tokom proljeća 1942. ustaše su preduzele ofanzivu u istočnoj Bosni, kojom je trebalo učvrstiti vlast NDH na istočnoj granici. Ofanziva je počela u martu i kretala se prema Drini, potiskujući ispred sebe desetine hiljada izbjeglica. U Višegradu su prelaz u Srbiju blokirali Italijani, pa je dio naroda krenuo prema Starom Brodu i Miloševićima, po teškom terenu i izložen napadima ustaša i muslimanske Handžar divizije.
U takvim okolnostima su ljude nagomilane na obali napadali ustaše, ubijali ih, mučili, silovali žene i bacali u vodu. Prema izjavama svjedoka, dio naroda su od ubijanja spasili Nijemci i nedićevci.
RTRS