TV K3

android aplikacija

instaliraj

Šta trebate znati o koronavirusu?

Šta trebate znati o koronavirusu?

Pojava novog koronavirusa u Kini, zbog kojeg je do sada umrlo devet ljudi, oživjela je bolna sjećanja na respiratornu infekciju SARS, koja je prije 17 godina odnijela 800 života, kao i strah od izbijanja slične pandemije.

Svjetska zdravstvena organizacija danas će na kriznom samitu odlučiti da li će biti proglašena međunarodna zdravstvena opasnost, a jedno od odlučujućih pitanja je koliko lako virus može da pređe sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i na koji način vremenom mutira da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Novi koronavirus koji se brzo širi, vjerovatno vodi porijeklo od slijepih miševa iako genetički sličan virusima SARS ili MERS, pripada drugoj grupi nazvanoj betakoronavirus, navodi se u jednoj kineskoj studiji.

Ovim virusom mogu da se zaraze divlje životinje i ljudi. Moguće je da ima porijeklo od slijepih miševa poput SARS-a, ali između ovih životinja i ljudi virus bi mogao da ima više domaćina posrednika, piše China Daily.

Prvi slučajevi zaraze otkriveni su u kineskom gradu Vuhan gdje je dosad od posljedica oboljenja preminulo devet osoba i oboljelo više od 400 ljudi, dok su kineske zdravstvene institucije potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi disajnim putevima.

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom pijacom u Vuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena, piše Dojče vele.

Moguće je da je prva zaraza bila takozvana zonoza, dakle da se desila u direktnom kontaktu životinje i čovjeka, ili kao što se dešava sa mnogim klicama, da je prenesena vazduhom.

Zonoze mogu da se prenose i preko prehrambenih namirnica, recimo, konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremani pod nepovoljnim uslovima, takvi produkti mogu da budu izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetsku sekvencu novog korona virusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnostifikovan kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od 60-ih godina 20. vijeka. Ime potiče od proteinske strukture viruskog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i protiču sa simptomima koji su slični gripu: groznica, kašalj, zadihanost, a ponekad i stomačni problemi s prolivom.

Međutim, ti virusi su podmukli jer posjeduju nevjerovatnu moć preobražavanja, piše DW.

Spadaju u takozvane RNK-viruse, jer posjeduju ribonukleinsku kiselinu kao genetički materijal. Zato imaju veliki genetički varijabilitet. Praktično, to znači da oni lako preskaču barijere između vrsta da bi pronašli novog domaćina.

Ti virusi mogu, pri nepovoljnom razvoju bolesti, da kod čovjeka, uz upalu pluća i sve teže disanje, dovedu i do smrtnog ishoda.

Na primer, 2002. i 2003. je agresivni korona-virus SARS-CoV izazvao epidemiju. Bilo je zaraženo 8.000 ljudi, njih hiljadu je umrlo. Bolest je izbila u 30 zemalja. Godine 2012. otkriven je MERS-CoV, virus koji se proširio Arabijskim poluostrvom.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je sazvala za danas krizni samit na kojem će se raspravljati o tome da li će biti proglašena međunarodna zdravstvena opasnost. U takvom slučaju su moguće mjere karantina, pooštravanje graničnih kontrola, osnivanje specijalnih zdravstvenih centara za liječenje kao i ograničenje međunarodnog putničkog saobraćaja.

Već sada su kontrole tjelesne temperature dolazećih putnika uvedene u Kini, kao i na aerodromima više azijskih zemalja, SAD i Italije. Do sada ni Svjetska zdravstvena organizacija, ni njemačko Ministarstvo spoljnih poslova nisu izdali zvanično upozorenje za putnike koji namjeravaju da posjete Vuhan.

I dalje su na snazi opšta higijenska pravila kao i pravila ponašanja – izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovno pranje ruku, naročito nakon kontakta sa oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Stručnjaci još ne smatraju da li postoji opasnost svetske epidemije. Jonas Šmit-Hanazit koji radi za najveći njemački institut za tropske bolesti Institut Bernhard Noht iz Hamburga, kaže da je bitno da se situacija prati.

N.N.

TV K3 aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku

Komentarišite

Your email address will not be published.