Iz Bukurešta i Sofije takođe insistiraju da se ovdje poboljšaju prava njihove manjine, a Rumuni dodatno traže i rješavanje “vlaškog pitanja” i sigurna mjesta za svoje predstavnike u parlamentu.
Prema informacijama beogradskog lista, ove dve zemlje jedine su članice EU koje su dale “tihu podršku” Zagrebu, čiji su emisari nedjeljama lobirali u evropskim prestonicama, iznoseći argumentaciju da Srbija ne treba da otvori poglavlje o pravosuđu i vladavini prava dok ne ispuni tri njihova uslova: ukine zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, ne poboljša položaj hrvatske manjine i u potpunosti ne ispuni saradnju sa Haškim tribunalom.
Bugari i Rumuni takođe sada iz fioka vade svoje stare zahtjeve, prije svih, da se poveća učešće njihovih predstavnika u svim organima državne uprave u Srbiji.
Oni su, za razliku od Hrvata, spremni na kompromis – da u slučaju velikog pritiska najmoćnijih članica EU ipak glasaju za otvaranje poglavlja 23, ali da se njihovi zahtjevi ugrade u prelazna mjerila i ispune tokom procesa pregovaranja.
Iz Beograda poručuju da će Srbija nastaviti da vodi dobrosusjedsku politiku i da će u bilateralnim razgovorima pokušati da riješi sva otvorena pitanja koja ima sa komšijama.
(agencije)