Srpski premijer Aleksandar Vučić rekao je za “Blic”, uoči sutrašnjeg otvaranja pregovaračkih poglavlja sa EU, da je Srbija apsolutno spremna za to i da se ne plaši ničega.
“Sve što je do nas, biće završeno u najkraćem mogućem roku”, rekao je Vučić, koji će u Briselu predvoditi delegaciju Srbije.
On je rekao da je Srbija apsolutno spremna za poglavlje 32 o finansijskoj kontroli, dok je poglavlje 35 o Kosovu vrlo teško i trajaće do kraja procesa pristupanja Srbije Uniji.
“Neće biti lako, ali se ne plašimo rada. Nema lakih rešenja, a naši građani će morati to da razumeju”, dodao je Vučić, navodeći da ne želi da licitira datumom kada će Srbija postati članica EU.
Vučić je dodao da Srbiju sutra čeka važan i veliki događaj i da o tome, kao o rijetko čemu, u Srbiji postoji saglasnost.
“Prvo, Srbija otvaranjem poglavlja dospeva na nepovratni put ka EU i time jasno pokazuje kakvom tipu društva želi da pripada. Drugo, to je značajan signal za srpsku ekonomiju, vladavinu prava”, rekao je Vučić.
On je dodao da napredak Srbije ne gleda samo EU, nego i SAD, Јapan i sve druge zemlje i da je napredak ka EU garancija dokle je Srbija stigla.
“Treće, ovo je dokaz da Srbija postaje uređenija i da će biti bolja za svoje građane”, rekao je Vučić, dodajući da će Srbija unutrašnje probleme u svim oblastima društva ubuduće moći da rješava efikasnije.
On je ponovio da Srbija do kraja 2019. godine može da završi svoj dio posla, a onda EU treba da donese odluku da li je Srbija sve uradila i da li je prihvatljiva kao partner.
Prema pisanju beogradskih medija, tok pregovora Srbije sa EU donekle se razlikuje od prethodnih slučajeva zbog promjena u strategijama proširenja, ali i specifičnosti Srbije koja istovremeno sprovodi normalizaciju odnosa sa Prištinom.
Procedura pregovora za Srbiju najsličnija je onoj koja se primjenjuje za Crnu Goru, budući da je uoči početka pregovora za ove dvije zemlje uvedeno pravilo da se poglavlja 23 i 24, o pravosuđu, bezbjednosti i ljudskim pravima, otvaraju među prvima, a zatvaraju među posljednjima i da eventualni zastoj u ta dva poglavlja može uticati na cjelokupan tok pregovora.
Srbija međutim ima dodatnu specifičnost, a to je poglavlje 35 o Kosovu, koje nosi naziv Ostala pitanja. Za Srbiju će to biti poglavlje u kojem se prati normalizacija odnosa sa Prištinom, odnosno primjena sporazuma.
Ovo poglavlje će za Srbiju imati poseban značaj, u istoj ravni sa poglavljima 23 i 24, što je i zvanično objavljeno.
Dužinu pregovora teško je predvidjeti, jer to zavisi od spremnosti same zemlje, usklađenosti sa EU, brzine ispunjavanja postavljenih uslova za otvaranje ili zatvaranje poglavlja, ali i od eventualnih bilateralnih sporenja sa nekom članicom EU koja može da blokira tok pregovora pošto o svakom novom koraku odlučuju sve članice.
To je iskusila Hrvatska kojoj je Slovenija blokirala pregovore mjesecima zbog teritorijalnog spora, ali i Makedonija koja je postala kandidat 2005. godine, ali ne može da otvori pregovore zbog spora oko imena sa Grčkom.
U slučaju Srbije normalizacija odnosa sa Kosovom često poprima političku dimenziju, s obzirom da članice nemaju jedinstven stav prema nezavisnosti Kosova, jer pet zemalja EU Kosovo ne priznaje, ostale priznaju, a nekima je to jedno od prioritetnih pitanja.
Pregovori Hrvatske trajali su šest godina, Crna Gora je pregovore pokrenula 2012. godine i do sada otvorila dvadesetak od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, a dva je privremeno i zatvorila.
Turska je zemlja koja ubjedljivo najduže čeka na vratima Evrope, jer je još 1959. godine podnijela službeni zahtjev za članstvo u tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici, a pregovore o je počela u oktorbu 2005. godine.