Sukobi na Bliskom istoku se šire. Rastu tenzije u regionu Persijskog zaliva nakon što je pogođeno postrojenje na najvećem svjetskom nalazištu prirodnog gasa Južni Pars u Iranu, na šta je Teheran uzvratio udarom na Ras Lafan, katarsko postrojenje za preradu tečnog prirodnog gasa.
Ključno:
- SAD raspoređuju marince zbog eskalacije sukoba
- Iran prijeti snažnijim napadima u regionu Zaliva
- Napadi pogodili važna gasna postrojenja
- Blokada Ormusa remeti svjetsko tržište nafte
- Rastu tenzije i strah od širenja rata
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Teheranu, ako ponovo napadne Ras Lafan, da će SAD uništiti cijelo gasno polje Južni Pars, a Pentagon je pokrenuo raspoređivanje marinaca.
Teheran, sa druge strane, prijeti još većom odmazdom, a još jedna zemlja bi mogla ući u rat.
Iranski korpus Islamske revolucionarne garde saopštio je da je napad na Južni Pars bio velika greška, dodavši, ako se ponovi, da će uslijediti “još snažniji udari”.
Tramp posljednjih dana vrši snažan pritisak na svoje saradnike i saveznike da hitno pronađu načine za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, koji je Iran skoro potpuno blokirao, dok cijene goriva nastavljaju rasti. A njegova najbolja opcija za taj zadatak mogli bi biti američki marinci.
“Saudijska Arabija zadržava pravo da vojno djeluje protiv Irana, a svako povjerenje u odnosu s Teheranom je narušeno”, rekao je danas saudijski ministar spoljnih poslova princ Faisal bin Farhan, nakon što je Rijad bio meta iranskih balističkih projektila.
Iran je u srijedu optužio Izrael da je napao njegova postrojenja u ogromnom gasnom polju Južni Pars, u velikoj eskalaciji američko-izraelskog rata, koji je doveo do naglog porasta cijena nafte, te je uzvratio obećanjem napada na naftne i gasne ciljeve širom Zaliva, ispaljujući projektile na Katar i Saudijsku Arabiju.
Raspoređivanje na Bliskom istoku
Pentagon je već pokrenuo raspoređivanje 31. marinske ekspedicijske jedinice, brze interventne snage od oko 2.200 marinaca, na Bliski istok, kako prenosi “Wall Street Journal”.
Prema riječima nekih bivših i sadašnjih američkih zvaničnika, SAD bi mogle iskoristiti tu jedinicu za zauzimanje jednog ili više ostrva uz južnu obalu Irana, kako bi ih koristile kao sredstvo pritiska ili kao bazu za obuzdavanje iranskih napada na komercijalni brodski saobraćaj,
Ta jedinica, koja se ukrcala na američki ratni brod “USS Tripoli”, trebala bi stići na Bliski istok iz Japana za nešto više od sedam dana.
Ekspedicijska jedinica marinaca djeluje sa brodova, koristeći ih kao mobilnu bazu. Sastoji se od četiri elementa – kopnene borbene jedinice pješadije marinaca, opremljene oklopnim vozilima i topništvom, vazduhoplovne jedinice, zatim zapovjednog tima koji koordiniše kretanje jedinice te logistike koja obezbjeđuje ključnu podršku, snabdijevanje i održavanje opreme.
Ekspedicijska jedinica marinaca specijalizovana je za izvođenje napada sa mora i iz vazduha.
Bin Farhan optužio Iran
U najoštrijim komentarima koji su izašli iz zalivskog kraljevstva u tri sedmice, Bin Farhan optužio je Iran za unaprijed smišljene neprijateljske akcije protiv svojih susjeda, i direktno i putem niza regionalnih saveznika.
“Ovaj pritisak Irana politički i moralno će mu se obiti o glavu i svakako zadržavamo pravo preduzeti vojne akcije ako se to smatra potrebnim”, rekao je Bin Farhan na konferenciji za novinare nakon sastanka visokih diplomata iz regiona u Rijadu.
Ministri spoljnih poslova iz oko 12 zemalja, uključujući Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan, Katar i Siriju, okupili su se na konsultativnom sastanku o iranskom ratu, a u blizini hotela u Rijadu, gdje se konferencija održavala, mogla se vidjeti protivraketna paljba.
Saudijska Arabija je od početka sukoba napadnuta stotinama iranskih projektila i dronova, a vlasti tvrde da je velika većina njih presretnuta.
Međutim, napadi u srijedu označili su prvi put da su mnogi u gradu čuli eksplozije ili primili poruke upozorenja putem SMS-a.
Ministarstvo obrane Saudijske Arabije saopštilo je da je oborilo četiri balistička projektila koja su ciljala Rijad, a neki ostaci pali su u blizini rafinerije južno od grada.
Saudijska Arabija i Iran obnovili su diplomatske odnose 2023. godine, kao dio napora za smirivanje napetosti, nakon godina neprijateljstva tokom kojih su podržavali suprotstavljene političke i vojne frakcije u regionu.
Bin Farhan rekao je da Saudijska Arabija i dalje preferira put diplomatije, ali “ako Iran odmah ne stane, smatra da gotovo ništa neće moći ponovno uspostaviti povjerenje”.
Ostrvo Harg u fokusu
Iranska blokada Ormusa, uskog morskog prolaza kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte, napadima na komercijalni saobraćaj, izazvala je poremećaje u globalnoj ekonomiji, podigavši cijene goriva širom svijeta i stvorivši veliki vojni i politički problem za Trampa.
Američke snage pokušavaju ponovno otvoriti moreuz ciljajući sposobnosti Teherana da ugrožava saobraćaj kroz taj prolaz – lansirna mjesta, proizvodne kapacitete te skladišta projektila, dronova i morskih mina.
U utorak je američka vojska bacila duboko probojne bombe težine oko 2.300 kilograma na utvrđene iranske položaje uz obalu, koji se koriste za smještaj protivbrodskih krstarećih projektila, prema Centralnoj komandi SAD (CENTCOM), koja je odgovorna za američke snage na Bliskom istoku.
Iako američki i izraelski napadi traju tri sedmice, Iran i dalje vrši udare na američke snage i saveznike na Bliskom istoku.
Dolazak ekspedicijske jedinice marinaca Trampu bi donio dodatne opcije za pritisak na Teheran, navode neki bivši i aktuelni zvaničnici.
Iran kontroliše niz malih otoka uz svoju južnu obalu, koje koriste za naftnu infrastrukturu, smještaj projektila i skrivanje brodova u pećinama.
Najznačajniji među njima u privrednom smislu je ostrvo Harg, koje je smješteno na sjevernom kraju Zaliva, oko 600 kilometara od moreuza, koji služi kao glavno iransko čvorište za izvoz nafte.
Tramp je u ponedjeljak zaprijetio napadom na naftovode na tom ostrvu, nakon što su tamo u američkom napadu prošle sedmice uništeni ključni vojni objekti.
Dvije opcije
Umjesto uništavanja naftne infrastrukture na Hargu, marinci bi, piše WSJ, mogli zauzeti ostrvo kako bi ga SAD koristile kao sredstvo pritiska za ponovno otvaranje moreuza, smatraju neki stručnjaci i bivši zvaničnici.
“Ostvro Harg – 90 odsto njihove nafte prolazi kroz njega. Dakle, imate zapravo dvije opcije… Možete uništiti naftnu infrastrukturu, što bi nanijelo nepovratnu štetu iranskoj i globalnoj privredi, ili ga možete zauzeti i koristiti kao pregovarački adut, što ne bi trajno narušilo svjetsku ekonomiju”, navodi penzionisani general Frenk Mekenzi, bivši komandant CENTCOM-a.
Takva operacija mogla bi se izvesti s mora, što bi uključivalo plovila s “USS Tripoli” koja prevoze marince i opremu te se mogu direktno iskrcati na obalu.
Alternativa je operacija izvedena uglavnom iz vazduha, sa avionima F-35B i helikopterima koji mogu slijetati bez piste.
Avioni bi mogli poletjeti sa brodova ili iz obližnjih zemalja Zaliva, ako ti američki partneri dopuste prelet preko svog vazdušnog prostora i korištenje baza.
Druge mete
Marinci bi takođe mogli biti raspoređeni za zauzimanje drugih ostrva unutar Ormuskog moreuza. Sa tih pozicija američke bi snage bile strateški postavljene za presretanje iranskih brzih brodova i obaranje projektila koji prijete saobraćaju kroz moreuz, objašnjava penzionisani viceadmiral Džon Miler, bivši komandant Pomorskih snaga SAD-a u regionu.
Raspoređivanje marinaca na ostrvima uz iransku obalu, umjesto unutar samog Irana, moglo bi biti svojevrsna “rupa u zidu”, koja bi Trampu omogućila da tvrdi kako je održao obećanje da neće slati američke vojnike na iransko tlo.
“Ne vidim ih u samom Iranu. Ako ih već negdje raspoređuju, to bi bio neki od okolnih ostrva u Zalivu, što bi moglo donijeti taktičku prednost na određeno vrijeme”, zaključio je Miler.
Kada će se rat završiti?
Američki ministar odbrane Pit Hegset odbio je tokom obraćanja građanima Sjedinjenih država da kaže kada ili kako bi se rat sa Iranom mogao završiti, osim što je rekao da su SAD “veoma na dobrom putu”.
“Na kraju će to biti na predsjednikovom izboru, gdje ćemo reći, ‘hej, postigli smo ono što je potrebno u ime američkog naroda da bismo osigurali našu bezbjednost’. Dakle, ne, nema određenog vremena za to. Ali smo u velikoj mjeri na pravom putu”, naveo je Hegset.
(Jutarnji, Index)
Foto: Tanjug/AP