“Potpuno jasno Hercegovina je najsiromašniji dio Republike Srpske, o kome se najmanje vodi računa, njen najzapostavljeniji dio. Zbog toga ćemo se okrenuti Hercegovini i jače i snažnije i to će da bude naša politika. Hercegovina može da živi od svojih resursa kojih ima na pretek i zato ćemo ih vratiti Hercegovini. To je jedan od prioritetnih zadataka nosioca vlasti i naših politika”, poručio je danas predsjednik SDS Mirko Šarović na pres konferenciji koju je danas u Trebinju održao zajedno sa načelnicima SDS iz Hercegovine.
Da bi Hercegovina mogla da krene naprijed i sustigne druge dijelove Republike Srpske, pojašnjava Šarović, razvijaće se infrastruktura, prije svega putna:
“U fokusu našeg interesovanja biće razvoj nekoliko putnih pravaca: put Nevesinje -Berkovići, Lubinje- Stolac, putna komunikacija Foča- Šćepan Polje, Čajniče -Metaka i najvažniji koridor koji će biti i dio moje misije i namjere da u tome istrajem, a to je povezivanje juga Republike Srpske sa sjevernim dijelom odnosno prije svega brza cesta Trebinje-Višegrad kako bi se brže i lakše spojili sa našom maticom Srbijom i sa Bijeljinom. Želim jasno da poručim da će ovo biti jedan od mojih ključnih prioriteta rada“, kazao je Šarović i dodao:
„Od energetskog sektora, odmah krajem ove godine, krenućemo sa realizacijom projekta vjetroparka Hrgud u Berkovićima kao i solarne elektrane u Trebinju. Naša politika je u tome da se ovi potencijali ne prodaju kao nezapočeta koncesija investitorima, kao što je to rađeno do sada, na netransparentan način. Ti resursi su toliko vrijedni da je neophodno da ih izgrađuje Elektroprivreda RS, a ne da prodaje većinske pakete investitorima iz drugih zemalja.“
Za Hercegovinu je važno, poručuje Šarović, da resurse koje ima, prije svega energetski, budu u funkciji ovih gradova i opština i ovog regiona.
„Dobiti od ovih resursa i drugi benefiti treba da ostaju građanima iz Hercegovine i to je naš prioritet. Dolaze bolji dani za Hercegovinu”, kazao je Šarović.
Nenad Abramović, načelnik Berkovića, kaže da koliko je Republika Srpska neravnomjerno razvijena najbolje govori podatak da čak 34 jedince lokalne samouprave imaju statusu nerazvijenih i izrazito nerazvijenih lokalnih zajednica.
On ističe da je potrebno usvojiti sistemska rješenja i zakone, po uzoru na Srbiju i Hrvatsku, koji bi za cilj imali da se postigne što ravnomjerni razvoj i poručio da će se SDS boriti da to bude učinjeno.
„Potrebno je izmijeniti Zakon o koncesijama kako bi se više nadležnosti nad resursima dalo jedinicama lokalne samouprave. Potrebno je formirati fond za ravnomjerni regionalni razvoj iz kojeg bi se povlačila sredstva za razvojne projekte i podsticaji za investitore koji se odluče investirati u lokalne zajednice koje su nerazvijene“, kazao je Abramović.
Načelnik Ljubinja Stevo Drapić je istakao da su male i nerazvijene opštine prepuštene su same sebi na milost i nemilost i poručio da se bez izmjene zakonskih regulativa ne mogu same izboriti sa postojećim problemima.
„Put kojim se ide sada u Republici Srpskoj vodi nas u devet enklava. Nije rješenje da u Srpskoj imamo devet gradova, a da ostatak ostane prazan. Čemu Republika Srpska ako ostanemo bez stanovništva u lokalnim zajednicama koje pokrivaju ogroman dio njene teritorije“, kaže Drapić.
On navodi da bi sa svojim prirodnim resursima i brojem stanovnika Republika Srpska mogla biti idealno mjesto za život, ako bi se vlast domaćinski ponašala prema svojim resursima.
„Međutim sada je jedina svrha resursa da budu plijen vladajućeg režima“, kazao je Drapić.
Goran Kardžić, načelnik Čajniča, je poručio da je sadašnja vlast razvlastila siromašne opštine, a pogotovo one u kojima su na vlasti opozicioni načelnici.
On je istakao da je ova vlast nije vodila računa o ekonomiji i opstanku ljudi u Hercegovini.
„Kada uđe o u analizu i vidimo koliko nas je manje na ovom prostoru, koliko se povećao broj nerazvijenih opština, koliko fabrika je zatvoreno sve postaje jasno“, kazao je Karadžić.
On je poručio da aktuelna vlast ne zaslužuje da vodi ovaj narod.
„Neka neko izračuna koliko je posječeno kubika šume na ovim prostorima Republike Srpske i gdje je taj novac završio. Tu se radi o milijardama. Gdje su prerađivački kapaciteti, zašto nam je poljoprivreda zapuštena, a njive zakorovljene, zašto su nam doktori otišli? Zato što država nije brinula o ekonomskom razvoju zemlje, umjesto što samo vodi računa o stranačkom zapošljavanju“, kazao je Karadžić.
Božo Sjeran, načelnik Istočnog Mostara je istakao da je naveći problem ove opštine neadekvatna putna infrastruktura.
„Nadam se da ćemo dočekati da više ne budemo jedina opština koja nema asfaltni put prema Republici Srpskoj“, kazao je Sjeran.