Vlada Federacije BiH i kompanija “AAFS Infrastructure & Energy” ovih dana bi, a prema ranije usvojenom Zakonu o gasvodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska trebalo da potpišu ugovor o tom projektu, međutim, pitanje je šta će od svega toga na kraju biti i da li će realizacija tog projekta uopšte i početi.
Naime, u samom zakonu, kompanija AAFS definisana je kao investitor projekta i predviđeno je da 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona bude potpisan ugovor u kojem će biti detalji za realizaciju tog projekta.
Ističe rok za potpisivanje ugovora
Navodno, taj rok ističe 9. juna, ali ako je suditi po pojedinim izjavama i stavovima zvaničnika u Federaciji BiH, sve je još neizvjesno.
Ratifikacija sporazuma novo otvoreno pitanje
Osim toga, Bosna i Hercegovina još nije ratifikovala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, koji su početkom maja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.
Kao sa ugovorom, veliko je pitanje šta će biti i sa samim sporazumom, jer pojedini zvaničnici u Federaciji BiH već pozivaju da se on ne ratifikuje.
“Pozivam koalicione partnere, kao i opoziciju sa SDA i DF-om na čelu, da ne ratifikujemo međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji sa Hrvatskom, kao niti da Federacija BiH ne potpisuje sporazum s američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja i zakona o državnoj imovini”, rekla je nedavno Sabina Čudić, predsjednik Naše stranke i poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Državna imovina ponovo u centru spora
Podsjećanja radi, projekat izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, od određenih krugova u Federaciji BiH odmah u startu je problematizovan, i to zbog neriješenog pitanja “državne imovine”.
U početku bošnjačkim zvaničnicima ta “državna imovina” nije predstavljala problem, ali situacija se počela mijenjati onog trenutka kada se u Bosni i Hercegovini počelo govoriti o budućnosti OHR-a i insistiranju američke administracije da, suprotno stavovima EU, za novog visokog predstavnika bude imenovan Italijan Antonio Zanardi Landi. Kasnije izjave iz Ambasade SAD da će preispitati svoje prisustvo u BiH podstakle su one koji su uvijek bili protiv tog projekta da javno kažu šta misle.
Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da su u svim dosadašnjim aktivnostima vrlo direktno, jasno i čvrsto insistirali na preciznim koracima i principima.
“Ono što je možda najvažnije reći jeste da određeni sporazumi, uključujući i one vezane za projekat Južne interkonekcije, kada i ako dođe do njihovog potpisivanja, će se desiti tek onda kada budu ispoštovani prethodni koraci koji nisu nikakvo uslovljavanje ili prijetnja, nego isključivo dogovoreni zajednički koraci na zaštiti interesa naše države, ali i zajedničkih interesa BiH i ključnih međunarodnih partnera”, rekao je Magazinović, a saopšteno je iz Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu.
Problem se pojavio odmah na početku
Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat, jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.
Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.
Gasovod spaja BiH i Hrvatsku
Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja. Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada – Šuice – Kupresa – Bugojna – Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.
Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.
Nezavisne.com (Foto: arhiva)