Od petka Velika Britanija više nije dio Evropske unije, a mnogi detalji komplikovanog “razvoda” tek treba da budu riješeni.
Ono što je, međutim, jasno, jeste da je Sjeverna Irska najveći gubitnik u novonastaloj situaciji. Većina stanovnika Sjeverne Irske bila je protiv Bregzita.
Strah za ekonomiju
Sjeverna Irska se decenijama oslanjala na slobodan protok robe i ljudi u Evropskoj uniji, a veliko je pitanje kako će to sada izgledati nakon što je Velika Britanija rekla zbogom EU.
Irska granica bila je prelomna tačka tokom pregovora za sporazum o povlačenju. Postoje zabrinutosti da bi čvrsta kopnena granica na irskom ostrvu mogla dovesti do protesta, političkih nemira ili čak do povratka nasilju.
Umjesto takve granice, sporazum britanskog premijera Borisa Džonsona predviđa da granica bude na Irskom moru, dakle u suštini granica unutar Velike Britanije, gdje će roba koja protiče između Velike Britanije i Sjeverne Irske biti podvrgnuta carinskoj provjeri.
To bi dalo EU kontrolu nad onim što od robe stiže u Sjevernu Irsku i vjerovatno dole do Republike Irske.
– Ono zbog čega ćemo se brinuti jeste koja će se pravila i propisi primjeniti. Najgori scenario je da će se, ako sistem ne bude bio efikasan, gomilati zaostala roba – rekao je Šejmus Liheni,menadžer politike za Udruženja za prevoz tereta u razgovoru za CBC.
Proces će ostati takav kakav je sada tokom prelaznog perioda od 11 mjeseci, ali na kraju će vjerovatno biti potrebne nove provjere i papirologija u lukama u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj, a to će koštati vremena i novca i Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku.
– Ako će tompanije u Velikoj Britaniji koštati više da pošalju robu u Sjevernu Irsku, to znači da će možda potrošači ovdje morati da plate više za te proizvode – kaže Liheni.
Preduzetnik Pol Valeli brine da bi međunarodni kupci zbog komplikacija mogli da prestanu da kupuju od kompanija u Sjevernoj Irskoj. Kako je rekao, nepoznanice uključuju carine i postupak potreban za uvoz i izvoz.
– Kupce bi mogla da odbija kupovina kod nas ako su u Evropi. Mogla bi da ih odbije kupovina iz kompanija koje imaju sjedište u Velikoj Britaniji samo zbog tih nepoznanica. Što prije budemo mogli da uklonimo te nepoznanice, to ćemo bolje moći da poslujemo – rekao je Valeli.
Neki smatraju da će proces tranzicije zbog toga da se produži i dalje od 31. decembra 2020. godine.
Pregovori će vjerovatno biti napeti dok Velika Britanija i Evropska unija pokušavaju da pronađu kompromis.
Već mjesecima, Džonson je obećavao nesmetanu trgovinu preko Irskog mora, bez carinskih obrazaca ili papirologije.
– Ako neko od vas to zatraži, recite im da pozovu premijera i ja ću im naložiti da bace taj obrazac u kantu – rekao je Džonson na skupu Konzervativne stranke u novembru.Ali u Evropskoj uniji imaju drugačije viđenje.
– U Velikoj Britaniji, čini se da mnogi i dalje vjeruju da mogu da napuste institucije EU, napuste najveći trgovinski blok na svijetu, odstupe od propisa koji su pomogli da se uspostave, a da ne dožive bilo kakve negativne sporedne efekte. Sjeverna Irska će biti dio Velike Britanije na koji će najviše uticati Bregzit – rekao je Mišel Barnije.
Bregzit produbljuje podjele
Sjeverna Irska je ne tako davno bio veoma problematičan dio kontinenta, a sada se strahuje da bi Bregzit mogao da probudi neke uspavane duhove prošlosti.
Bregzit je svakako ponovo zapalio debatu oko ujedinjenja Iraca sa obe strane granice, ali na dubljem nivou, izgleda da on pogoršava “kulturni rat” između onog “britanskog” i “irskog” u stanovnicima Sjeverne Irske.
Sjevernoirski stanovnici se dijele na nacionaliste, koji su uglavnom katolici žele da budu ujedinjeni sa Irskom, i na unioniste, koji se deklarišu kao protestanti i zalažu za ostanak u Velikoj Britaniji.
Jedni mašu irskom zastavom i zalažu se da irski jezik bude jedan od zvaničnih jezika u zemlji, dok drugi mašu britanskom zastavom i smatraju da bi uvođenje irskog kao zvaničnog bilo izdaja Velike Britanije.
Sporovi oko teritorije, simbola i statusa dugo su oblikovali veći dio političkog i društvenog diskursa Sjeverne Irske, ali poprimali su sve veći značaj nakon završetka perioda nasilja okončanog Sporazumom Velikog petka.
Bregzit otkriva najgore iz tih podjela, kombinujući političku bitku za budućnost Sjeverne Irske sa zasebnim (ali neraskidivo povezanim) sukobom oko toga koji je kulturni identitet vladajuć.
– Ovdje postoji stvarna opasnost. Identitet je ono o čemu se ovdje radi – a Bregzit sve probleme oko (identiteta) vraća u srce rasprava – rekao je Tomas Henesi, profesor moderne britanske i irske istorije, piše Forin polisi.
Ironija je da su u Sjevernoj Irskoj protiv napuštanja EU najviše bili upravo unionisti, pa sad oni smatraju da im je Konzervativna partija zabola nož u leđa Bregzitom.
– Unionisti su oduvijek mislili da je njihov glavni neprijatelj irski nacionalizam, ali ispostavilo se da je to zapravo engleski nacionalizam – kaže Henesi.
Ipak, tradicionalni nacionalistički kulturni identiteti su duboko usađeni i nastaviće da definišu politiku u ovom dijelu Ujedinjenog Kraljevstva u doglednoj budućnosti.
Kako britanska vlada započinje ono što će vjerovatno biti dug, spor proces pregovora o detaljima svog budućeg odnosa sa EU, bitka za zastave i druge kulturne simbole u Sjevernoj Irskoj će se i dalje voditi.
(Blic – Foto: Aidan Crawley/EPA)