Po prvi put organizovan je Sabor dobojskih pčelara, koji je okupio stotinjak učesnika. Sabor je održan u Osječanima kod Doboja, u porti Hrama Vavedenja Presvete Bogorodice, s ciljem povezivanja poljoprivrednih proizvođača i potrošača, te razmjene iskustava i informacija o proizvodnji meda. Posjetioci su imali priliku da saznaju više o upotrebi i benefitima domaćeg autohtonog meda, načinima prepoznavanja lažnog, odnosno patvorenog meda, ali i da otklone zablude u vezi sa njegovom kristalizacijom.
Nebojša Andrić iz Karanovca kod Petrova imao je 13 godina kada ga je počelo zanimati pčelarstvo. Prve tri košnice nabavio je od djeda, a danas ih ima oko 300. U poređenju sa ranijim godinama ocijenio je da je ova godina bila bolja za pčelare. Prinosi će kaže ove godine biti u prosjeku oko 20 kg po košnici. Zadovoljan je tim prinosom s obzirom da su prinosi bili I duplo manji što je na granici rentabilnosti. Najmedonosnije kulture bile su bagrem I lipa. Izazovi sa kojima se danas pčelari suočavaju su brojni.
Decenija iskustva u pčelarstvu iza je Mihajla Gavrića iz Stanara. Ljubav prema pčelama pretočio je u proizvodnju organskog meda, a njegov pčelinjak danas broji oko 130 košnica.
Pčelari poručuju da se svi prirodni medovi na kraju kristališu i da je riječ o prirodnom procesu. Livadski med kristališe se veoma brzo, već mjesec, dva ili tri nakon cijeđenja, dok se bagremov med može zadržati u tečnom stanju i do dvije godine. Kod nas se, kažu pčelari, pogrešno uvriježilo mišljenje da je kristalizacija meda znak da je med lošeg kvaliteta. Povezuju kristalizaciju sa šećerom u kristalu, ali to, ističu, nema nikakve veze.
Dobojski kraj je pogodan za pčelaranje. Udruženje pčelara u Doboju broji oko stotinu članova. Imaju dobojski pčelari I podsticaje. Njih 55, odnosno 3711 košnica su dobili podsticaje u iznosu od šest KM po košnici, što je ukupno 22. 600 KM sredstava iz budžeta grada.
Najavili su iz dobojskog Udruženja pčelara da se na području ove lokalne zajednice gradi ogledno-edukativni pčelinjak sa botaničkom baštom medonosnog bilja, kao mjesto okupljanja pčelara i obrazovanja mladih o pčelarenju i značaju zaštite biljaka važnih za pčelarstvo. Prvi Sabor pčelara održan je u porti hrama Vavedenja Presvete Bogorodice u Osječanima, a prethodila mu je liturgija i osvećenje meda.
(TVK3)