Vlasti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine najavile su donošenje brojnih mjera za, kako navode, rasterećenje privrede. Provjerili smo odnos stanja i mjera podrške u Republici Srpskoj i Federaciji BiH i kako će to uticati na poslovnu zajednicu.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić najavio je izmjene zakonaa o porezu na dohodak i doprinosima, što će, kako tvrdi, da dovede do rasterećenja privrede i rasta mjesečnih zarada radnika. Porez na dohodak se povećava sa 10 na 13 odsto ali na sljedeći način.
Radnici čija je neto plata manja od 800 konvertibilnih maraka biće oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, dok će se na plate veće od 800 maraka ubirati ovaj porez u iznosu od 13 odsto neto plate. Doprinosi će biti smanjeni sa 41,5 na 32, 5 procenata bruto plate.
Međutim u okviru izmjena ovih zakona u Federaciji BiH je najavljeno uvođenje poreza na topli obrok i prevoz, prihod od kamata na štednju, kao i trgovinu nekretninana, što je izazvalo kritike stručne javnosti.
U Republici Srpskoj je u okviru ekonomskih mjera najavljeno povećanje neoporezivog iznosa mjesečne zarade i snižavanje zbirne stope doprinosa na sljedeći način.
Neoporezivi dio će biti definisan na bruto iznos od hiljadu maraka na koji neće biti ubiran porez na dohodak. Na platu veću od 1000 maraka porez na dohodak će iznositi 8 odsto bruto plate. Zbirna stopa doprinosa se smanjuje sa 32,8 na 31 odsto bruto plate.
Privrednici smatraju da se mora ići u smjeru da bruto plata bude prikazana kao nešto što pripada radniku kako bi se jasno vidjelo ko od poslodavaca koliko novca ukupno isplaćuje radniku.
Ekonomisti smatraju da mjere rasterećenja jesu neophodne, ali da je za rast snage naše privrede, a samim tim i povećanje zarada radnika neophodno podržati i nove investicije.
Nedostatak investicija koje su posljedica prevelike javne potrošnje i nepovoljnih političkih odnosa, godinama predstavljaju kočnicu razvoja privrede i povećanja standarda radnika u Bosni i Hercegovini.
(BN Foto: Ilustracija)