Čile nije poslalo posebnu pozivnicu vlastima u Prištini za učešće na godišnjoj skupštini Interpola koja se ove godine održava u Santjagu, kaže predsjednik parlamenta Čilea Ivan Flores Garsija, koji je istakao da je to jutros potvrdio i sa čileanskim ministrom unutrašnjih poslova.
– Čile je uputio pozivnicu Srbiji – rekao je on prije vesti da je Priština, nakon što je utvrdila potencijalni broj zemalja koje bi glasale za njen prijem u Interpol a koje je bilo na dnevnom redu Generalne skupštine, povukla svoj zahtjev za prijem u ovu organizaciju.
Kako je naveo, “Čile ostaje pri stavu o podršci teritorijalnom integritetu Srbije, koju vidimo kao jedinstvenu zemlju”, istakavši da se Čile pridržava međunarodnog prava i Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
– Kosovu nije upućen poziv iz Čilea, jer je Čile uvijek vodilo koherentnu politiku. Ne znam prosto na koji način delegacija Kosova prisustvuje Generalnoj skupštini – objašnjava Garsija, i navodi da su mu i iz vlade i drugih nadležnih organa u Čileu potvrdili da direktan poziv Prištini nije upućen sa ovih adresa.
Komentarišući dijalog Beograda i Prištine i njegovo ponovo pokretanje, Garsija je rekao da je pozicija njegove zemlje uvijek bila, bez obzira da li se radi o vlastima u različitim zemljama koje su naklonjene ljevici ili desnici, da treba insistirati na dijalogu i na mirnom rješavanju kriza i konflikata.
Foto: Promo
– To je zato što dijalogom mogu da se spriječe veće nesreće koje mogu da dovedu do oružanih sukoba, što je nešto najgore što može da se desi – naglasio je predsjednik parlamenta Čilea.
Govoreći o aktuelnom stanju međunarodnog prava, njegovom poštovanju kada je riječ o velikim silama i malih zemalja, Garsija smatra da mora da se insistira na njegovom poštovanju posebno u današnjem globalnom svijetu, koji je suočen sa velikim izazovima, ratnih konflikata, velikim brojem izbjeglica, porastom delinkvencije u svijetu…
– Sve su to stvari koje su veliki izazovi pred međunarodnom zajednicom, a u tom smislu, sa jedne strane Ujedinjene nacije, a sa druge Interparlamentarna unija, imaju veliku ulogu. UN koje okupljaju vlade svih država, a IPU koja uspostavlja saradnju između parlamenata – objašnjava Garsija.
Komentarišući ulogu međunarodnog prava i njegovo tumačenje u rješavanju kosovskog problema, Garsija kaže da mora da se insistira na osnovnim postulatima međunarodnog prava, odnosno prava na autonomiju, teritorijalni integritet i nezavisnost država.
– To znači da druge zemlje ne bi trebalo da se miješaju u unutrašnje stvari zemalja, osim ukoliko ne dođe do kršenja osnovnih ljudskih prava. Dakle, danas u svijetu imamo dva tasa koja su podjednako važna, s jedne strane međunarodno pravo, a sa druge, jako važnu stvar, a to je poštovanje osnovnih ljudskih prava – zaključio je Garsija.
Tanjug
Foto: Interpol/RAS Srbija