Čarobna slast kakvu samo ima med i medonosni proizvodi, ove godine čini se manje će sladiti i nadažavati nepce sladokusaca jer pčele nisu mogle tako biti vrijedne. Naravno glavni krivac za to su vremenske neprilike praćene hladim proljećem i velikim sušama tokom ljeta zbog čega bagrem, lipa, kesten i drugo bilje kojima se pčele hrane, nisu mogle biti izvor medonsnosti.
Zbog neaktivnosti svojih vrijednih radilica, čije zujanje obično ukrašava prirodu, pčelarima u Srpskoj ove godine kako stvari stoje, neće baš teći med i mlijeko. A pčelari iz prnjavorskog kraja Dragan Đurđević navodi da se izazovnija godina ne pamti.
” U odnosu na prošlu godinu ova je jako loša. Prvo kiše u proljeće tokom maja pa posije toga suša. Jednostavno katastrofa. Ja uglavnom uzgajam livadski med od nekoliko trava i tu je zastupljena šuma ali ove godine jednostavno nećemo moći imati ništa jer pčele nisu mogle da uzmu dovoljno količina mirkočestica za proizvodnju meda ”,rekao je Đurđević.
Malu nadu za neki prinos pružile su košnice koje posjeduje na obroncima Ljubića na lokalitetu sela Gornji Vijačani gdje bogata šumska prostranstva spojena sa livadskim cvijećem uvijek budu izvor aktivnosti za vrijedne pčele.
” Tamo je jako dobra paša za pčele. Tamo ima i livadski ljekovitih trava ali i maline kao i heljde i fecilije koje sijemo a koje su veoma medonosne. Zbog tog položaja koji je gore u brdima povoljniji u odnosu na ostali prnjavorski krajolik, dozvoliće da bude nekih malih pronosa ali opet sve je nedovoljno. I to što proizvedemo neće moći biti za prodaju već samo za vlastite potrebe. Ti gubici loše će uticati jer nećemo moći pokriti troškove koji su izdvojeni za lijekov, prihranu i ostalo ”,rekao je Đurđević.
A onaj ko želi da se medom sladi ove sezone moraće i da dobro da plati. Naš sagovornik navodi da ljudi ne treba da ostaju u čudu što će cijena tegle meda doživjeti dodatni skok.
” Cijena je bila 20 KM a sad je 25 KM po jednom kilogramu. Znamo da je to visoka cijena ali po meni ona bi morala čak biti i veća. Svjestan sam da je to ljudima možda i preskupo ali ta sadašnja cijena ne može pokriti ni osnovne troškove. Ove košnice su udaljene od grada i mi tu moramo često dolaziti i odmah imate i velike troškove za put, gorivo i ostalo. A onda kao što sam već spomenuo dolaze troškovi hranjenja, lijekova koji štite pčele od bolesti. Ima tu nekih malih podsticaja i kada se sve to sabere budemo na nekoj nuli bez našeg rada. ”,rekao je Đurđević.
Kako proizvedenih količina meda neće biti da se zadovolje nepca domaćih potrošača, police na prodavnicama biće ispunjene i ove godine medom iz uvoza. Iako je njihova cijena jako niska i negdje se kreće i do četiri KM, riječ je o medu sumnjivog porijekla koji se ne može mjeriti sa onim što proizvede domaći proizvođač kaže Đurđević.
” Ko iole razmišlja o svom zdravlju i ima razvijenu svijest o zdravoj ishrani neće takav med kupovati. Med se treba kupovati kod ljudi koji imaju pčelinja i pčele. Onaj ko ima košnice i pčele neće proizvoditi takav med kakav postoji iz uvoza. Iskreno ne znam kako će taj med iz uvoza uticati na cijenu a sigurno je da hoće. Činjenica je da domačeg meda gotovo da ove sezone neće biti ili ako ga bude kod pojedinaca to će sve biti u minimalnim količinama. Za prodaju će biti jedino količina od prošle godine i to kod pojedinaca koji su to uspjeli da sačuvaju ”,rekao je Đurđević.
Sa prinosima se neće moći pohvaliti ni pčelari iz Dervente. Hladno i kišno proljeće nije omogućilo ni pčelama Dejana Radanovića da uzmu iz cvjetova dovoljne medonosne količine. Zbog kiše i toplog vremena suočio se s tim da velike količine paše, budu uništene.
” Zbog svega toga prvu pašu bagrema je kiša uništila pa sam morao da vozim košnice u Petrovac kako bi omogućio da pčele uzmu dovoljne količine biljnih čestica. Zbog svega toga mogu reći da smo uspjeli bar malo nešto proizvesti meda. Otprilike mi smo po košnici uspjeli proizvesti 15 kilograma ove sezone. Moglo je biti i više ali je godina bila takva kakva jeste. Za sada je cijena tog meda od 20 do 25 KM u zavisnost od vrste meda ”,rekao je Radanović.
Urkos izboru najkvalitetnijih pčela, pčelinjaka kao i obezbjeđivanje dobrog položaja i pružanje mnogo vremena, sredstava i ljubavi za ovaj vid proizvodnje, malo koristi je ove sezone bilo i za pčelare iz Stanara. Kao organiski proizvođač Mihajlo Gavrić navodi da je prvi dio godine bio težak te se zbog toga borio da očuva pčelinje zajednice a morao je koristiti i med za prihranu od prošle godine.
” Sada u ovom jesenjem periodu desio se jedan buran period koji je doveo do naglih visokih temperatura. Klima je odradila svoje su biljke kao što je zlatošipka koja je veoma medonosna, dala dobre rezultate na mom lokalitetu. Tako da nije bilo prihrane a pčelinje zajednice su dobro uzimljene. Sve u svemu nastavljamo dalje i vidjećemo kakva će biti naredna sezona ”,rekao je Gavrić.
A kakva će biti sezona i koliki će to biti prinosi kada se na kraju sve sabere i oduzme, navodi veoma je diskutabilno govoriti.
” Ako imate dva kilograma da izvadite za sebe, to je bio uspjeh ove sezone jer je godina jako bila teška. Negdje jeste bilo i medilo je nešto ali sve zavisi od mikroklimata. Moj med košta oko 30 KM po jednom kilogramu. Ja sam sertifikovan proizvođač u organskoj proizvodnji a takav med mora da ima i veću vrijednost jer se tu mnoge stvari u proizvodnji odvijaju na neki drugi način ”,rekao je Gavrić.
I dok će Krajina i Posavina kako se čini ubirati gubitke, drugačiji stav po pitanju meda imaju Hercegovci. Bogat biljni svijet koji je ukrasio ovaj krajolik oduvijek je bio izvor iz kojeg pčele uzimaju hranu a tako je kako se čini bilo i ove godine. Dušanka Bajović iz domaćinstva Bajović poznatih u bilećkom kraju po višegodišnjoj proizvodnji meda, očekuje da će i ove godine imati dovoljne količine pčelinjih proizvoda.
” Kod nas je kišno vrijeme bilo u maju ali smo veće prinose dobili tokom juna i jula mjeseca. Na našem lokalitetu je prisutno oko 200 ljekovitih biljki kao što su kamilica, majčina dušica, iva i ostale i to čini med koji nastaje u Hercegovini da bude drugačiji u odnosu na med koji nastaje u ostalim regijama. Ono što je sigurno da je naš med jako ljekovit a trave koje sam već spomenula ove godine su najviše medile. Tako da mogu reći da je sezona bila mnogo bolja u odnosu na prošlu godinu ”,rekla je Bajović.
A održati vitalnost pčelinjih zajednica i obezbjediti dovoljne količine meda za ovu poljoprivrednu granu nije ništa novo a klimatske promjene nemaju milosti ni pred njima a kako su sezone sve izazovnije sve će se teže moći raditi ovaj posao. Prema zvaničnoj statistici, u Republici Srpskoj ima oko 5.800 pčelara, koji su krajem prošle godine posedovali ukupno 158.000 pčelinjih društava. Ipak, većina njih pčelarstvom se bavi iz hobija.
TV K3