Gljive su genetski bliže ljudima nego biljkama.
U prošlosti su naučnici gljive smatrali biljkama, ali danas znamo da to ipak nisu. Naučna otkrića pokazuju da su gljive bliže životinjama i ljudima nego biljkama. Biljke svoju hranu proizvode procesom fotosinteze, dok gljive apsorbuju hranu iz organskih materija.
Gljive, baš kao i životinje, u ćelijskom zidu imaju vlaknastu materiju koja se zove hitin, dok je biljke nemaju. Kao i mi, gljive trebaju hranu, vodu i kiseonik da bi preživjele te koriste razgranate niti ćelija ili hife za apsorbovanje hranjivih materija, vode i kiseonika iz okoline, kao i izbacivanje CO2 i drugih otpadnih materija. Gljive su jedina namirnica s odjeljenja svježih proizvoda koja proizvodi vitamin D.
Kada su izložene ultraljubičastom svjetlu sunčeve svjetlosti ili ultraljubičaste lampe, gotovo sve jestive gljive proizvode značajne količine vitamina D. Danas poznajemo osamdesetak različitih vrsta gljiva koje svijetle u mraku i stalno otkrivamo nove.
Najnovija, otkrivena u Meghalayi u Indiji, krhka je gljiva koja raste na trulom bambusu. Ove gljive toliko svijetle da ih lokalno stanovništvo naziva električnim gljivama i koristi ih kao prirodne baklje.
Glassrpske.com (Foto: arhiva)