Dolazak istražioca Evropske kancelarije za borbu protiv prevara (OLAF) u prostorije JP Autoceste FBiH juče, dio je znatno šire istrage koja se odnosi na projekte izgradnje Koridora Vc finansirane kreditima Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Iako je prema dosadašnjim informacijama iz Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO) fokus bio na sumnjivoj dodjeli višemilionskog tendera italijanskoj kompaniji Technital SpA za nadzor radova na poddionici Ozimice – Poprikuše, dokumentacija u koju je Istraga imala uvid pokazuje da se pažnja evropskih istražitelja ne zadržava samo na načinu dodjele tog ugovora.
Kako saznaje ovaj portal, jedan od glavnih fokusa evropskih istražilaca odnosi se na navodno nezakonito odobravanje tzv. “zahtjeva broj pet”, kojim je turskom izvođaču Cengiz priznato dodatnih 27 miliona evra za radove na jednom dijelu tunela Golubinja, na dionici Poprikuše – Nemila.
Iz izvora bliskih istrazi saznaje se da je istražiocima ukazano na četiri ključne sporne okolnosti: promjenu službenih nalaza nadzornog inženjera bez novih dokaza; pritiske rukovodstva Autocesta FBiH da se sporni zahtjev odobri; činjenicu da je zahtjev izvođača Cengiz podnesen nakon isteka rokova propisanih FIDIC pravilima; te sumnje u sukob interesa i prikrivanje pojedinih izvještaja unutar sistema koji je nadzirao realizaciju projekta.
Sve do smjene bivše Uprave Autocesta FBiH u maju 2023. godine nadzorni inženjer na ovom projektu je smatrao da navedeni zahtjev nije osnovan, da je podnesen izvan ugovorenih rokova te da nije u skladu s ugovorom niti pravilima FIDIC-a.
Međutim, nakon imenovanja nove uprave na čelu sa Denisom Lasićem i Asmirom Dževlanom stav inženjera se u potpunosti promijenio, iako, kako tvrde izvori uključeni u projekat, nije bilo novih geoloških, tehničkih niti ugovornih činjenica koje bi opravdale takav zaokret.
Naime, prije promjene uprave Autocesta FBiH, interne procjene, nalazi nadzora i mišljenja vanjskih eksperata ukazivale su da bi eventualno opravdano povećanje troškova za radove na tunelu Golubinja moglo iznositi između pet i sedam miliona evra, dok je ukupan potencijal svih zahtjeva izvođača do završetka projekta procjenjivan na oko 20 miliona evra.
Nakon promjene rukovodstva, međutim, Cengizu je odobren zahtjev od čak 27 miliona evra, i to samo za jedan dio tunela. Pri tome, izvođač radova nije dostavio vjerodostojne dokaze o stvarnim dodatnim troškovima, poput obračuna, evidencija, računa ili druge finansijske dokumentacije. Uprkos tome, njihov zahtjev je na kraju prihvaćen.
Povećanje troškova iz Cengiza su pokušali opravdati tvrdnjom o nepredvidivim geološkim uslovima na dionici Poprikuše – Nemila. Međutim, tenderski dokumenti unaprijed su predviđali da se gotovo 80 odsto trase nalazi u lošim i veoma lošim geološkim uslovima, zbog čega nije bilo osnova za naknadno pozivanje na nepredviđene okolnosti.
Osim toga, izvještaj Instituta za geotehniku iz aprila 2023. godine, prema informacijama do kojih je došao portal Istraga, ukazivao je da je izvođač odstupio od ugovorene metodologije izvođenja radova, uključujući tzv. NATM metodu iskopa, te da su upravo takva odstupanja doprinijela nastanku dodatnih problema na gradilištu.
Jedan od važnijih segmenata istrage OLAF-a, odnosno EPPO-a odnosi se na navodne pritiske koji su vršeni na članove nadzornog tima. Iz izvora bliskih istrazi portal Istraga saznaje da je tadašnji šef nadzora Džeko Skenderović evropskim institucijama prijavio da je bio izložen pritiscima predstavnika izvođača Cengiza, ali i rukovodstva Autocesta FBiH, uključujući direktora Denisa Lasića i izvršnog direktora Asmira Dževlana, kako bi potpisao odobrenje zahtjeva od 27 miliona evra. Nakon što je to odbio učiniti, napustio je projekat. Skenderović je slučaj prijavio i EBRD-u krajem 2023. godine, ali istraga o tome nikada nije sprovedena.
Evropski istražioci sada provjeravaju da li su pojedine osobe povezane s procesom nadzora radova prikrile pojedine izvještaje i dokaze u namjeri da zavaraju međunarodne finansijske institucije i pogoduju turskom izvođaču radova u projektima koji se finansiraju sredstvima Evropske unije.
Ugovor za izgradnju dionice autoceste na Koridoru Vc Poprikuše – Nemila potpisan je u novembru 2020. godine, a njegova vrijednost iznosi oko 208 miliona evra s PDV-om. Projekat je finansiran kreditima EBRD-a i EIB-a, uz bespovratna sredstva Evropske unije
Podsjetimo, samo pola godine od otvaranja, ova dionica je zatvorena za promet zbog nastavka radova na poddionici prema Vranduku i za sada nije poznato kada će ponovo biti otvorena.
(Istraga – Foto: Arhiva/Ilustracija)