Iako je do sada izvedeno više od šest hiljada vazdušnih napada te je najavljeno njegovo uništenje, ISIL proširuje svoje teritorije i sve više dobija i podršku muslimanskih sunita u cijelom svijetu, a analitičari sumnjaju u uspjeh strategije SAD-a u borbi protiv ISIL-a.
Iako je tokom 2006. i 2007. džihadistička skupina oslabila, nakon odlaska američkih snaga iz Iraka krajem 2011. godine, pojačali su napade, uglavnom, na šijitske mete. Nema sumnje da se svijet suočava s jednom od najopasnijih terorističkih organizacija koja je postala prijetnja čitavom svijetu i čiji vojni uspjesi i brutalnost zločina nad neistomišljenicima, šijitima, hrišćanima, misticima, Kurdima, Jezidima i drugim vjerskim i etničkim manjinama te konsolidovanje osvojene teritorije u Iraku i Siriji, koje su ekstremisti nazvali Islamskom državom, osim Zapada počinje zabrinjavati i islamski svijet, pa čak i Saudijsku Arabiju koja je nedavno bila meta samoubilačkog napada koji je izveo ISIL. Pripadnici ISIL-a sljedbenici su fundamentalističke islamske sekte u Saudijskoj Arabiji koju je u 18. vijeku osnovao Saudijac Muhamed ibn Abd al-Wahab.
U početku su se borili protiv turske vlasti, da bi s vremenom, kako su u njihove redove ulazili sve moćniji arapski feudalci, i sami postali vlast. Oni su ustvari jedna od varijanti salafizma, vjerskog pokreta i pravca koji postoji mnogo vijekova, a zagovara povratak izvornom učenju u islamu i strogo je protiv svih novotarija. Danas je vehabizam, kao učenje nastalo Wahabovom interpretacijom islama, službena religijska varijanta, i slobodno se može reći i važeća ideologija bogate Saudijske Arabije. Oni mijenjaju pravila života i načina ispovijedanja vjere u zemljama u kojima se islam tradicionalno praktikuje, i to čine ne samo novcem već i silom, nasiljem i ubijanjem. Oni su prijetnja prvo muslimanima jer ih pokušavajuj preobratiti u vehabije, a tek poslije na red dolaze nevjernici i obračun s njima.
Iako je svijet šokiran njihovom okrutnošću, nastajanje Islamske države nije bilo neočekivano. Naime, njeni korijeni sežu od 2003. godine, kada je Jordanac Abu Mus'ab al-Zarqawi na sjeveru Iraka osnovao organizaciju Tawhid wal Jihad (Vjera u jednog Boga i džihad). On je krajem devedesetih ratovao u Afganistanu, rame uz rame s Osamom bin Ladinom, osnivačem Al-Qa'ide te je ubijen u američkom vazdušnom napadu 2006. u Iraku. Iako je ideologija Al-Qa'ide i grupe Islamska država identična, budući da je zasnovana na radikalnom tumačenju islama i njegove političke uloge u društvu, te terorističkim metodama kao sredstvom ostvarivanja ciljeva ovog pokreta, neke taktičke razlike i mimoilaženja između Bin Ladena i Zarqawija, koje datiraju još iz tog vremena, objašnjavaju razloge zbog kojih se grupa Islamska država pojavila baš u ovom trenutku i munjevitom se brzinom proširila u Iraku i Siriji. Dok je Al-Qa'ida koju je osnovao Osama bin Laden oduvijek funkcionisala kao uski krug osoba od povjerenja, danas okupljenih oko Aymana al-Zawahirija, suparnički ISIL uspostavio je mnogo kompleksniju strukturu koja mu pomaže da brzo reaguje na promjene i probleme, dobrim dijelom zahvaljujući zamjenicima u Iraku i Siriji koji imaju ovlaštenja djelovati u ime tzv. kalifa Abu Bakr al-Baghdadija. Jedna od najvažnijih ISIL-ovih strategija je otvaranje vrata stranim borcima, posebno Evropljanima i Amerikancima. Strani borci od velike su koristi na sirijskom i iračkom ratištu. Isto tako, kao što vidimo danas, oni se polako vraćaju kući i mogu destabilizovati cijeli svijet.
(Večernji list)