Istraživači su napravili AI model koji poznaje svijet samo do 1930. godine kako bi testirali njegove sposobnosti predviđanja i razumijevanja modernog doba.
Zamislite umjetnu inteligenciju čije znanje o svijetu prestaje 31. decembra 1930. godine. Upravo su to uradili istraživači Nik Levin (Nick Levine), Dejvid Duvenod (David Duvenaud) i Alek Redford (Alec Radford), stvorivši Talkie, odnosno 13B 1030 LM, LLM model koji se zasniva isključivo na podacima iz javnog domena objavljenim prije 1931. godine.
Cilj eksperimenta bio je da se otkrije kako bi neko iz prošlosti reagovao na današnje izume poput interneta, pametnih telefona ili svemirskih letova.
Kako je nastao projekat Talkie
Prema viziji režisera Roberta Zemekisa (Robert Zemeckis) iz filma „Povratak u budućnost 2“ iz 1989. godine, automobili su 2015. trebalo da lete, odjeća da se prilagođava tijelu, a mini-pice da za nekoliko sekundi postaju porodične veličine.
Međutim, stvarnost je ispala drugačija.
Sada su istraživači postavili pitanje: kako bi umjetna inteligencija, čije je znanje „zamrznuto“ u 1930. godini, doživjela današnji svijet?
Projekat Talkie, poznat i kao 13B 1030 LM, zasniva se na 13 milijardi parametara i ekvivalentu od oko 234 milijarde stranica koje opisuju svijet tog vremena, isključivo na engleskom jeziku.
Izbor 1930. godine nije slučajan. U Sjedinjenim Američkim Državama tada ističu autorska prava 95 godina nakon objave, što znači da je sav korišteni materijal u javnom vlasništvu.
Simulacija razgovora sa osobom iz prošlosti
Drugi razlog za ovaj eksperiment bila je simulacija komunikacije sa nekim iz perioda prije 1931. godine, odnosno pokušaj onoga što ljudi ne mogu – svojevrsnog putovanja kroz vrijeme.
Istraživače je zanimalo kako LLM model, koji funkcioniše na osnovu vjerovatnoće, može da predvidi događaje nakon 1930. godine koristeći ogromno znanje o tadašnjem svijetu.
Ipak, „putovanje kroz vrijeme“ za umjetnu inteligenciju nije jednostavno.
Talkiejev korpus uglavnom se sastoji od digitalizovanih fizičkih izvora, pa je pouzdanost sistema za prepoznavanje znakova bila ključna. Dodatni problem predstavlja takozvana „kontaminacija“, odnosno mogućnost da su u model ipak dospjeli podaci nastali nakon 1930. godine, što može iskriviti rezultate.
AI nije mogao da predvidi naciste ni velike ratove
Istraživači su analizirali reakcije AI na vijesti nakon 1930. godine koristeći 5.000 opisa istorijskih događaja.
Rezultati su pokazali da predviđanja nisu bila naročito precizna. AI nije uspio da predvidi velike sukobe niti dolazak nacista na vlast.
Kada su mu objasnili današnje stanje svijeta, sa iznenađenjem je „otkrio“ internet, pametne telefone, televiziju i svemirska istraživanja.
Znao je da programira u Pythonu
Posebno zanimljivo bilo je to što je AI iz 1930. godine znao da programira u Pythonu, programskom jeziku nastalom tek 1991. godine.
Iako je generisao neka tačna rješenja, suočio se sa velikim ograničenjima jer je morao da rekonstruiše sve praktično od nule, koristeći znanje iz vremena kada računari nisu postojali.
Poput modernih AI modela, i ovaj sistem pati od takozvanih „halucinacija“, odnosno izmišljanja činjenica i događaja koji se nikada nisu dogodili.
Zašto je ovaj eksperiment važan
Osim zanimljivog pogleda na to kako bi „um iz prošlosti“ reagovao na savremeni svijet, istraživači smatraju da ovakvi modeli mogu pomoći i u boljem razumijevanju zakona, jezika i društvenih normi iz vremena njihovog nastanka.
Na taj način moguće je prepoznati skrivene pretpostavke i značenja jezika određenog doba, što je inače veoma teško rekonstruisati.
Autori projekta navode i da eksperiment pomaže u razumijevanju načina na koji AI modeli grade sliku o sebi, jer umjetna inteligencija prilagođava svoje ponašanje očekivanjima okruženja, čak i kada „ne zna“ da je riječ o AI sistemu, prenosi porrtal Logično.
(Nezavisne – Foto: Pixabay/Ilustracija)