Merkel obilježava desetogodišnji mandat, izazovi nikad veći

November 19, 2015, 7:31 am

Prije dvije godine Merkel je treći put pobijedila na izborima zahvaljujući, između ostalog, načinom kojim je rješavala dužničku krizu u Evropi, dokazavši se kao vodeći lider na kontinentu.

Ali raširena zabrinutost izbjegličkom krizom, za koju mnogi misle da ju je Merkel podstakla, sada predstavlja najveću prijetnju njenom političkom autoritetu otkako je prije deset godina prisegnula za kancelarku.

“Ona je svakako u problemima”, kaže Heribert Dieter, analitičar u Njemačkom institutu za međunarodna i sigurnosna pitanja.

“Moraće teško da se radi da se vrati na poziciju koju je imala u Evropi prije izbjegličke krize”.

Kao lider najveće evropske ekonomije Merkel je izgradila veliki politički kapital i poštovanje kao krizni menadžer.

“To je glavna predodžba koju Njemci o njoj imaju”, tvrdi Oskar Niedermayer, politički analitičar na Berlinskom slobodnom univerizitetu.

Uspjeh kojim je vodila Njemačku kroz globalnu finansijsku krizu i grčku dužničku krizu nadogradila je suprostavljanjem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u ukrajinskoj krizi.

Merkel, bivši naučnik s komunističkog istoka Njemačke, doktor kvantne hemije, svoju je političku vještinu na međunarodnoj sceni iskoristila kako bi nadogradila ugled i važnost ujedinjene Njemačke što su željeli svi kancelari od pada Berlinskog zida prije 25 godina.

“To je 61-godišnju svešteničku kćerku dovelo na poziciju najmoćnije žene svijeta”, po Forbesu.

Politika otvorenih vrata

Njena odluka da širom otvori njemačke granice azilantima izazvala je, međutim, oštre kritike u redovima njene Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i posebno u sestrinskoj bavarskoj Hrišćansko -socijalnoj uniji (CSU).

Nezadovoljstvo tradicionalnih saveznika održava sve veću zabrinutost među širom populacijom o tome može li se Njemačka nositi s tolikim brojem migranata kojih će samo ove godine vjerojatno biti više od milion.

Smrtonosni teroristički napadi u Parizu mogli bi kancelarki dati prilku da još jednom pokaže kako vješto upravlja krizama.

Merkel je trebala voditi svoju vladu na utakmicu Njemačke i Nizozemske u utorak u Hannoveru i pokazati pred globalnim terorizmom. Ali utakmica je otkazana zbog terorističke prijetnje.

Nakon krvoprolića u Parizu dio birača mogao bi mogao da počne da vjeruje  da među hiljadama izbjeglica koji na dnevnoj bazi ulaze u Njemačku ima terorista.

Većina izbornog tijela, njih 52 posto, nije bilo sretno načinom na koji se Merkel odnosi prema izbjegličkoj krizi i prije napada u Parizu, po istraživanju ZDF.

Merkelin stav o izbjeglicama nije prvo koje je potreslo njemački politički establišment.

Godine 2011., poslije nuklearne katastrofe u Fukushimi iznenada se okrenula za 180 stepeni, odustala od podrške nuklearnoj energiji i objavila plan postupnog zatvaranja njemačkih nuklearki.

Pad podrške

Sada je podrška i Merkel i njenom savezu CDU/CSU počela da pada. Istovremeno raste podrška populističkoj protivazilantskoj Alternativi za Njemačku (AfD) pa su u njenom političkom bloku počela zvoniti zvona za uzbunu.

Merkel će da testira svoju popularnost već u petak na godišnjem kongresu CSU-a, stranke koja prevodi u kritikama njezine migracione politike.

Lider stranke i bavarski premijer politiku otvorenih granica svoje saveznice smatra “pogrešnom”.

Idući mjesec Merkel čeka i godišnja konvencija CDU-a. Većina političkih komentatora očekuje da će se Merkel i četvrti put kandidovati za kancelara 2017.

Uprkos problemima s izbjeglicama Merkel neće biti suočena s pozivima da napusti vođstvo stranke, djelimično i zbog toga jer se uspjela riješiti svih rivala u stranci.

“Nema borbe za vlast u CDU-u”, rekao je Niedermayer. “Članstvo hoće samo da promijeni politiku prema izbjeglicama”.

Pobjeda 2017. značila bi još četiri godine na vlasti za Merkel, čime bi se gotovo izjednačila sa svojim mentorom Helmutom Kolom koji je najduže bio njemačkim kancelarom još od Bizmarka.

Prije toga, u ožujku 2016., CDU čekaju izbori u trima važnim njemačkim saveznim pokrajinama. Nastavi li se nezadovoljstvo izbjegličkom krizom, njena stranka mogla bi biti na velikom ispitu.

Nezavisno od toga, mnogi političari platili su visoku cijenu jer su je podcijenili. Njen nagon za ostankom na vlasti, kao jedna od ključnih osobina, mogao bi joj pomoći da ostane u ‘kancelariji’ još neko vrijeme, zaključuju njemački mediji.

 

(NN, index.hr)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *