Hamburger je jedno od najpopularnijih jela na svijetu, ali i jedno od najčešće prozivanih kada je riječ o nezdravoj ishrani. Međutim, problem nije uvijek u samom konceptu hamburgera – već u sastojcima i načinu pripreme.
Pljeskavice se često pripremaju od masnijih komada mesa, što povećava udio zasićenih masti. One su povezane s većim rizikom od bolesti srca, posebno ako se konzumiraju često i u velikim količinama. Uz to, industrijski obrađeno meso može sadržavati aditive i konzervanse, prenosi Index.hr.
Još jedan problem je pecivo. U većini slučajeva riječ je o bijelom pecivu od rafinisanog brašna koje ima visok glikemijski indeks i vrlo malo vlakana. Takva kombinacija brzo podiže nivo šećera u krvi, ali i jednako brzo dovodi do pada energije i osjećaja gladi.
U mnogim kupovnim pecivima i umacima nalaze se i skriveni šećeri, što dodatno povećava kalorijsku vrijednost obroka bez stvarne nutritivne koristi.
Majoneza, kečap i razni „specijalni“ umaci često su puni kalorija, soli i šećera. Kada se tome dodaju sir, pržena slanina ili prženi luk, hamburger brzo prelazi granicu preporučenog dnevnog unosa masti i soli.
Dobra vijest je – mogu. Ključ je u kontroli sastojaka i načina pripreme.
Umjesto masnog crvenog mesa, može se koristiti nemasna junetina, puretina ili čak biljne alternative. Pljeskavica se može peći na roštilju ili u rerni bez dodatne masnoće. Pecivo se može zamijeniti integralnim koje sadrži više vlakana i duže daje osjećaj sitosti.
Veliku razliku čine i dodaci – svježe povrće poput salate, paradajza, luka i krastavaca povećava nutritivnu vrijednost obroka. Umaci se mogu zamijeniti jednostavnijim opcijama poput jogurta ili domaćih namaza sa manje soli i šećera.
Hamburger sam po sebi nije „loša“ hrana, ali način na koji se najčešće priprema i konzumira čini ga nezdravim izborom. Ako se priprema uz kvalitetne sastojke i pažljiv odabir dodataka, može postati uravnotežen i nutritivno prihvatljiv obrok.
(Nezavisne – Foot. Arhiva/Ilustracija)