U prosjeku, većina odraslih osoba trepće jednom u tri do pet sekundi, što pomaže da oči budu vlažne i čiste.
U nekim slučajevima, previše ili premalo treptanje može najaviti niz zdravstvenih problema, od alergija i imunoloških poremećaja pa sve do Parkinsonove bolesti.
Parkinsonova bolest
Nekoliko studija je otkrilo da brzina treptanja odražava količinu dopamina u mozgu. Što manje dopamina imamo, to smo više fiksirani na jednu temu i rjeđe trepćemo.
Ljudi sa Parkinsonovom bolešću nemaju dovoljno hemijskog dopamina u svom mozgu jer su neke od nervnih ćelija koje ga stvaraju prestale da rade.
To može uzrokovati simptome kao što su sporije treptanje i drhtanje ruku. Postoji preko 40 simptoma, ali tri glavna su sporost pokreta i ukočenost mišića. Postoji nekoliko različitih tretmana, terapija i podrške koji pomažu u upravljanju ovim stanjem.
Gravesova bolest
Rjeđe treptanje također može biti znak Gravsove bolesti, poremećaja imunog sistema koji dovodi do prekomjerne proizvodnje hormona štitnjače (hipertireoza).
Autoimuno stanje povećava brzinu metabolizma u tijelu, što dovodi do gubitka težine i pada nivoa energije. Drugi uobičajeni znaci bolesti su anksioznost, tremor, osjetljivost na toplinu i nepravilni otkucaji srca.
Otprilike trećina pacijenata s Gravesovom bolešću također razvija probleme s očima, poznate kao očna bolest štitne žlijezde. Može izazvati izbočenje očnih jabučica, uvlačeći kapke. To dovodi do rjeđeg treptanja, jer su kapci previše zategnuti.
Međutim, nedovoljno treptanje može uzrokovati sušenje i oštećenje rožnjače oka. U teškim slučajevima može uzrokovati ožiljke na rožnici zbog nedostatka zaštite. Bolest se ne može izliječiti, ali se liječi terapijski ili operacijom za uklanjanje cijele ili dijela štitne žlijezde.
Moždani udar
Druga neurološka stanja, osim Parkinsonove, kao što je moždani udar, mogu usporiti normalnu brzinu treptanja. To je zato što nervi kapka, nerv lica ili mišići kapaka mogu ostati oštećeni.
Moždani udar je po život opasan moždani napad koji se javlja kada se prekine dotok krvi u dio vašeg mozga – bez krvi stanice u vašem mozgu mogu biti ubijene ili pretrpjeti oštećenje. Simptomi moždanog udara uključuju nejasan govor, utrnulost, slabost ili paralizu u licu, ruci ili nozi.
Povreda glave
Sporije treptanje je takođe povezano s povredama glave kod sportista.
Sjogrenov sindrom
S druge strane, češće treptanje može biti znak umora kada pokušavate obaviti zahtjevan zadatak kao što je vožnja dok ste pospani.
Pretjerano treptanje može nastati kada vaše tijelo pokušava nadoknaditi bolest suhog oka, koja se može pojaviti iz nekoliko razloga.
Jedan od njih je Sjogrenov sindrom – autoimuna bolest koja uzrokuje rasprostranjenu suhoću dijelova tijela koji proizvode tekućinu, poput suza i pljuvačke (sline).
Suhe oči od Sjogrenove mogu dovesti do svraba ili peckanja, što dovodi do pojačanog treptanja. Obično počinje kod ljudi od 40 do 60 godina i mnogo je češći kod žena nego muškaraca.
Alergije i infekcije
Alergije takođe mogu povećati učestalost treptanja. Polen, grinje, šminka neki su alergeni koji mogu izazvati alergijsku reakciju. Kada je izloženo, tijelo ponekad reaguje oslobađanjem histamina u očima.
To uzrokuje da se krvni sudovi u oku rastežu i povećavaju. To može učiniti da vaše oči budu crvene i svrbežne, izazivajući peckanje. Mogu biti i vodenaste i natečene.
Touretteov sindrom
Često treptanje može biti i motorički tik povezan s Touretteovim sindromom. U Velikoj Britaniji se smatra da ovo stanje pogađa oko jedan posto stanovništva.
Motorički tikovi su iznenadni, nekontrolisani pokreti poput pretjeranog ili stalnog treptanja. Uzrok Touretteovog sindroma nije poznat, ali se smatra da je povezan s problemima s dijelom mozga koji se zove bazalni gangliji.
(klix.ba)