Među pogođenim kompanijama su “Petro čajna”, “Sinopek”, “CNOOC”, “Sinohem” i “DŽeiđijang petrohemikal”.
Kina je treći najveći izvoznik naftnih derivata u Aziji, ali većinu proizvodnje koristi za domaće potrebe.
Industrijski analitičari ističu da Kina koristi sistem kvota za izvoz naftnih derivata kako bi u vanrednim okolnostima mogla da zaštiti domaće tržište i energetsku sigurnost, a slično je već postupila u februaru 2022. kada je počeo sukob u Ukrajini.
Rafinerije u Јapanu, Indoneziji i Indiji već smanjuju proizvodnju i obustavljaju izvoz kako bi očuvale unutrašnje zalihe.
Analitičari upozoravaju da bi dugotrajna blokada transporta energenata preko ključnog Ormuskog moreuza mogla da dodatno poveća cijene nafte i dovede do novih inflatornih pritisaka u Aziji.
(sputniknews.com – Foto: Arhiva)