Evropska unija nesumnjivo koristi dvostruke standarde prema zemljama Balkana u ispunjavanju uslova za članstvo u Uniji, ocjena je stručne javnosti upućene u evropske procese.
To je, ističu, posebno vidljivo na primjeru Hrvatske, koja je svoje članstvo u evropskoj porodici obezbijedila iako ima neriješene granične sporove sa gotovo svim susjedima i u kojoj nacionalizam gotovo svakodnevno raste.
Kroz prste, moglo bi se reći, progledano je i Rumuniji i Bugarskoj, dok se od zemalja koje još uvijek pretenduju da budu dio EU očekuje da striktno ispoštuju uslove koji „važe za sve“.
– Evropska unija koristi dvostruke standarde i ti zahtjevi su manje-više definisani političkim razlozima. Bugarska i Rumunija su primljeni u EU, a da nisu ispunili ni pola zahtjeva koji se postavljaju drugim kandidatima za prijem, uključujući i BiH. Politički razlog je bio jasan, Bugarsku i Rumuniju je trebalo skloniti od mogućeg ruskog uticaja. Drugi primjer je Hrvatska. Veoma je interesantno da EU, mimo svih njenih formalnih zahtjeva i pravne stečevine, prima u Uniju zemlju koja ima granični spor sa Slovenijom, koja je već članica EU, te da nakon prijema u EU u Hrvatskoj definitivno buja nacionalizam i skretanje udesno, što je mimo evropskih standarda. U tom kontekstu BiH je u specifičnoj poziciji i bojim se da će se dupli standardi koristiti i kada je riječ o BiH – kaže za Srpskainfo politički analitičar Žarko Papić.
Prepreke
Dodaje i da bi EU svojim kriterijumima prema BiH mogla da ruši ionako krhku ravnotežu unutar BiH.
– To unutrašnje nejedinstvo i nemogućnost dogovora u BiH su glavna prepreka za napredovanje ka EU. Ali, s druge strane, takozvani međunarodni faktor je u velikoj mjeri doprineo tom unutrašnjem nejedinstvu, posebno ako se ima u vidu da su neki raniji visoki predstavnici podržavali jednu od tri strane u BiH. Stranci nisu nevini kada je riječ o unutrašnjim političkim problemima u BiH – ističe Papić.
On smatra i da unutrašnji problemi EU mogu značajno usporiti proces pridruživanja balkanskih zemalja, a u specifičnoj situaciji će posebno biti BiH, kojoj predstoje izbori.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
– U okviru višegradske grupe su Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka, koje su već u poziciji disidenta unutar EU, tako da se ona drma iznutra. Nestabilna EU teško da će ulaziti u rizike da još prima nekoga. Što se tiče BiH, mnogo će zavisiti od toga kada će se formirati nova vlast poslije oktobarskih izbora. Nemoguće je sada odrediti datum za kandidatski status, ali vjerujem da će proći mnogo više vremena nego što to bilo ko ovdje očekuje – zaključuje Papić.
Politika uslovljavanja
I bivši glavni pregovarač BiH sa EU Igor Davidović ističe da je EU principijelna samo u tome da će i dalje sprovoditi politiku uslovljavanja, bez obzira na to da li će se proširenje intenzivirati ili će se taj proces usporavati.
– Isto tako EU je nedosljedna i u tome da vječito postavlja nove uslove, jer u principu njima i najviše odgovara da je u nekom momentu zgodnije da se distanciraju od proširenja i statusa kandidata, nego da nas približe. Jedno su njihove deklarativne izjave, a drugo je praksa koju primjenjuju. Što se tiče BiH, gubimo entuzijazam zbog stalnog distanciranja od statusa kandidata, ali, s druge strane, sve ono što je alternativa članstvu u EU nije optimistično – kaže Davidović.
Kvalitet ispred brzine
Evropski komesar za proširenje Johanes Han ukazuje da će pristupni pregovori u budućnosti duže trajati nego što je ranije bio slučaj.
– Kvalitet ispred brzine – poručio je on.
Foto: Oliver Bunić/RAS Srbija
Rekao je da je EU izvukla pouke iz dosadašnjih pristupnih procesa.
– Procesi koje podstičemo na Zapadnom Balkanu trebalo bi da dobiju mnogo veći nivo nepovratnosti kada je riječ o uspostavljanju vladavine prava i borbi protiv korupcije – istakao je Han.
Izvor: srpskainfo/ Nedeljka Breberina