Najviše novca građani BiH izdvajaju za hranu i piće – oko 42 odsto budžeta, pokazuju podatci Agencije za statistiku BiH, prema kojima je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu krajem 2025. godine iznosila više od 3.313 KM.
„Najveći dio budžeta domaćinstava odlazi na hranu i piće kupljene u trgovinama. Drugi veliki izdatak su stanovanje i režijski troškovi – struja, grijanje, voda i komunalije što pokriva oko 14 odsto.“
Troškovi za higijenu i zdravstvene usluge čine 9 odsto budžeta dok ostatak odlazi na odjeću i obuću, obrazovanje, transport i održavanje domaćinstva. 18 odsto su nepredviđeni troškovi.
„Troškovi života variraju i sezonski. Zimi, zbog grijanja i veće potrošnje energije, režijski troškovi rastu, dok ljeti dio troškova odlazi na vodu i hlađenje. Regionalne razlike takođe postoje, a veći gradovi poput Sarajeva, Banje Luke i Tuzle bilježe više cijene, dok ruralna područja imaju niže troškove, ali i manju kupovnu moć” navode iz Agencije.
Zbog rasta cijena, mnoge porodice u BiH kupuju jeftinije proizvode, koriste popuste i odlažu troškove kako bi preživjele mjesec bez zaduživanja. Međutim, kao i u svemu do sada tako i u cijenama, BiH je opet mimo svijeta. Naime, prema podatcima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) cijene hrane na svjetskom tržištu u januaru bilježe pad u odnosu na situaciju prethodnih mjeseci, pa i isti period lani.
“Pad cijena prvenstveno je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove.Kada je riječ o žitaricama, obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji imale su ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta” pojasnili sui z FAO-a
Da li naše tržište nije dovoljno konkurentno ili su trgovačke marže visoke, odgovori na ova dva pitanja mogla bi dati jasan pokazatelj zašto se pojeftinjena sa svjetskog tržišta ne prenose na krajnje potrošaće u BiH. Kada cijene hrane padaju globalno, a rastu lokalno – to je signal da problem nije vani, nego unutar ekonomskog sistema zemlje. To otvara pitanje efikasnosti domaćih politika, podrške proizvodnji i zaštite potrošača.
TV K3