Ukrajina je juče ponovo optužila Rusiju da na istok te zemlje šalje vojnike i opremu kao pomoć profederalnim snagama za pokretanje nove ofanzive.
SAD su upozorile Rusiju da bi Zapad mogao da uvede dodatne sankcije zbog “vojne eskalacije” krize.
U središtu pažnje lidera na samitu G20 trebalo bi da se nađe podsticaj svjetskog ekonomskog rasta, jačanje globalnog bankarskog sistema i zatvaranje svih “rupa” u poreskim regulativama za velike korporacije.
Međutim, pošto je većina ekonomskih pitanja usaglašena, a sve su veće šanse za postizanje većeg dogovora o klimatskim promjenama nakon što su prošle sedmice na samitu APEK-a u Pekingu Kina i SAD potpisale sporazum o novim ciljevima, izvjesnije je da će u Brizbejnu u prvom planu biti bezbjednosna situacija.
Zamjenik predsjedavajućeg američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Beon Rouds rekao je da Ukrajina nije bila u središtu pažnje na nedavno završenim samitima u Aziji, ali da će u Brizbejnu predsjednik Barak Obama razmijeniti mišljenje o situaciji u toj zemlji sa ključnim liderima evropskog bloka, poput njemačkog kancelara Angele Merkel, francuskog predsjednika Fransoa Olanda i britanskog premijera Dejvida Kamerona.
Sve jače nasilje, kršenje primirja i izvještaji da neobilježeni vojni konvoji dolaze iz pravca ruske granice izazvali su bojazan da se u Ukrajini neće održati prekid vatre dogovoren 5. septembra.
Rusija negira da je poslala vojnike u Ukrajinu, ali je ipak bilo i poziva da se u Australiju ne dozvoli dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog postupaka Rusije nakon obaranja putničkog aviona “Malezija erlajnza” iznad Ukrajine. Međutim, postignut je konsenzus on može prisustvovati samitu.
Analitičari smatraju da će ekonomske teme sa dnevnog reda samita biti u drugom planu i zbog krize na Bliskom istoku.