Nadaleko poznat i u kuhinji mnogima omiljeni glamočki krompir uskoro bi trebalo i zvanično da postane brend, a pokrenuta je i inicijativa za zaštitu geografskog porijekla ovog krompira.
Procesom zaštite kvalitetni glamočki krompir mogao bi dobiti i dodatno na cijeni, a korist od inicijative imaće proizvođači, ali i kupci. Siniša Šolak, jedan od pokretača inicijative, istakao je za “Nezavisne novine” da se za glamočki krompir zna odavno, međutim da on nikada nije uokviren zakonom, iako je ta priča bila aktuelna i prije nekoliko decenija.
“Kada bi se zakonom definisalo, moglo bi se uticati na tržište i jedinstvenim nastupom bi se moglo uticati da cijena bude malo stabilnija jer sad ima velike amplitude, a to onda obeshrabri ljude prilikom sijanja”, rekao je Šolak.
On je dodao da bi nakon usvajanja inicijative proizvođači na tržište mogli izaći s realnom osnovom i institucijalnom pozadinom.
Nosilac ove inicijative, kao i prava, prema riječima Šolaka, biće udruženje građana “Glamočki krompir”.
“Sljedeći korak je upis proizvođača u registar proizvođača BiH. Sve što se radi biće provjerljivo. Kada vidite glamočki krompir, na njemu će postojati QR kod, koji će biti vodilja ka stranici gdje će se moći provjeriti ko je proizvođač krompira. Takođe, tu će biti i uvid u zasijane površine, uvid u dnevnik proizvodnje, odnosno kad je šta rađeno, tretirano, vađeno i koje su količine”, rekao je Šolak za “Nezavisne novine”.
Kako ističe, na taj način će sve biti jednostavno provjerljivo, ali i kontrolisano.
Inače, kako objašnjava, kvalitetu glamočkog krompira doprinosi mnogo faktora, ali na njegovu prirodnost najviše utiče zdrava priroda.
“On se sije na nadmorskoj visini između 880 i 920 metara. Takođe, na kvalitet ima uticaj klima, kao i krečnjačko područje, sastav zemljišta od kalcijum-karbonata i razni prirodni faktori, kao i nepostojanje zagađivača”, rekao je on, dodajući da svi ti faktori dovode do dobrog razvijanja krompira.
“Kvalitet definiše i količina čvrste materije, odnosno skroba. Ovdje je minimalna količina skroba u krompiru 19 odsto, a to doprinosi njegovom kvalitetu i periodu čuvanja, odnosno njegovoj trajnosti”, objašnjava Šolak.
Kako priča, poljoprivreda i stočarstvo su osnovna djelatnost u Glamoču, a glamočki krompir je proizvod od koga živi mnogo ljudi.
Veličina površine koja se sije, prema podacima Šolaka, je između 250 i 300 hektara, a sami proizvođači se dijele na velike, male i individualne.
Da je Glamoč ponosan na svoj krompir pokazuje i manifestacija “Dani glamočkog krompira”, koja se godinama održava u ovom mjestu. Tako je u oktobru ove godine ovaj događaj održan po 15. put, a u okviru programa, između ostalog, biran je i najteži krompir, koji je na vagi imao težinu od čak 1,6 kilograma.
Izvor: Nezavisne novine