TV K3

android aplikacija

instaliraj

Fizalis, ljekovita biljka starih Inka

Fizalis, ljekovita biljka starih Inka

Pomalo zaboravljena, a izuzetno korisna jednogodišnja biljka fizalis (Physalis peruviana) poznata je i kao voće i kao povrće starih Inka zbog svog slatko-kiselog ukusa, a i pod nazivima peruanska jagoda ili ljoskavac.

Mada potiče iz Južne Amerike, uspijeva i na Balkanu, a u svijetu se gaji čak 115 vrsta fizalisa. Srodnik je paradajza, a pošto je plod minijaturan zovu ga i paradajzić. Zbog bobica podsjeća na divlju, samoniklu trešnju.

Kao korovska biljka može da se nađe na brdovitim terenima, uz obode šuma i puteva. Kod nas se uglavnom suši i koristi kao ukras u raznim aranžmanima zbog dekorativnog omotača plodova. Lako se uočava zbog visoke stabljike i karakterističnih, narandžastih plodova nalik lampionima. Najukusniji su kada potpuno potamne od zrenja, a omotač postane proziran. Osim ploda, biljka je u cijelosti otrovna i ne koristi se na bilo koji način.

Fizalis cvjeta od proljeća do jeseni. Tokom zrenja postaju žuti pa zatim narandžasti. Najukusniji su krajem jeseni, u novembru. Ubrani mogu dugo da stoje.

KARAKTERISTIKE PERUANSKE JAGODE

Fizalis može narasti i više od metar u visinu. Dobro se grana pa ima izgled žbuna. Jedna biljka može formirati preko 100 plodova. Mogu se jesti svježi, ali i kao dodatak jelima, pa čak i kolačima. Peruansku jagodu je moguće uzgajati u saksiji, ali su plodovi znatno krupniji ako se uzgaja u bašti. U tom slučaju su poznati kao meksički paradajz. Nisu uvijek narandžaste boje, već mogu da budu žuti, zeleni, zelenožuti… Biljka je izuzetno otporna, rijetko je napadaju bolesti i štetočine. Voli sunce i redovno zalivanje, kao i rastresita i dobro nađubrena zemljišta.

Plod je najljekovitiji kada se jede sirov ili potpuno zreo, a može da se dodaje u salate. Bogat je kalcijumom, gvožđem, fosforom, vitaminima C, B1, B2, B6, B12, kao i karotinom. Sadrži brojne bioaktivne sastojke, među kojima flavonoide, alkaloide i razne vrste biljnih steroida. Ukus donekle podsjeća na narandžu, kao i na kajsiju, malinu, jagodu i ananas. Ne jede se u velikoj količini, najviše pet do deset plodova tokom obroka.

Snažno podiže imunitet, djeluje i kao jak antibiotik, posebno kod bakterija streptokoke i stafilokoke, kao i protiv virusa, malih boginja… Smatra se jednim od najjačih antioksidanasa iz prirode, efikasan u borbi protiv slobodnih radikala. Obilato se koristi i kao sedativ, kod nervnih bolesti, kao diuretik, protiv groznice i mučnine, ali i za bolesti bubrega i jetre.

Ne preporučuje se osobama koje imaju hemofiliju, srčane bolesti i nizak krvni pritisak.

PROIZVODNJA FIZALISA U PLASTENIKU

Proizvodnja rasada fizalisa ne razlikuje se od proizvodnje rasada paprike. Sjeme se sije na dubini oko jednog centimetra. Agrotehničke mjere, kao i mjere zaštite, su iste kao i kod paprike i obavljaju se u isto vrijeme, s istim đubrivima i pesticidima. Biljke su za 30 do 40 dana spremne za rasađivanje. Rasad se sadi na razmak od 80 cm, u cik-cak varijanti. Usjev je potrebno zalivati, a poželjno je koristiti sistem “kap po kap”, kako bi se obavila i prihrana.

Izvor: Nezavisne novine

TV K3 aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku

Komentarišite

Your email address will not be published.