Pacijenti koji imaju srčanu slabost u visokom su riziku od nastanka malignog poremećaja srčanog ritma i, ukoliko im se u tom momentu ne ugradi antitahikardni pejsmejker, nažalost, gube život.
Na ovo upozorava dr Aleksandar Janjičić, načelnik Odjeljenja za internističke grane u Bolnici „Sveti Vračevi“ Bijeljina, podsjetivši da su u ovoj zdravstvenoj ustanovi prije 20-ak dana ugradili dva ovakva pejsmejkera.
Ističe da je riječ o implantabilnim kardioverter defibrilatorima (ICD), odnosno pejsmejkerima koji se ugrađuju kod pacijenata koji imaju maligni poremećaj srčanog ritma, što izaziva visok rizik od iznenadne srčane smrti.
– Prvi pacijent, star 66 godina, imao je akutni infarkt miokarda sa razvojem srčane slabosti, koji se komplikovao malignim poremećajem srčanog ritma. Drugi pacijent, star 64 godine, prvi put se liječio u julu prošle godine zbog gubitka svijesti. Kada se uradila cjelokupna dijagnostika, ispostavilo se da pacijent ima maligni poremećaj srčanog ritma u vidu brzih otkucaja srca. A kad imate ovaj poremećaj, srce ne može adekvatno da snabdijeva krvlju mozak i gubite svijest – objašnjava za Srpskainfo dr Janjičić.
Drugi pacijent je, takođe, imao srčanu slabost, nepoznatog uzroka, i kod njega je dokazan maligni poremećaj srčanog ritma. On je bio vitalan i dobro je tolerisao napor. Radio je neke kućne poslove i samo pao.
– Odvezla ga je hitna pomoć i dijagnostikovan je poremećaj srčanog ritma. A kad ti poremećaji traju duže od tri-četiri sekunde, vi gubite svijest. Da li će srce samo od sebe da uspostavi normalan srčani ritam, odnosno, da li će da “oživi“ ili ne, to zavisi od toga kako će organizam da se izbori i o kom poremećaju srčanog ritma se radi. Ako je neko tu da masira srce dok ono ne pokrene normalan srčani ritam ili dok ne dođe hitna medicinska pomoć da učini elektrokonverziju, ti ljudi imaju šansu da prežive. U razvijenim evropskim i svjetskim državama, na svakoj većoj stanici ili metrou imate spoljašnje defibrilatore koji se aplikuju kod pacijenata koji izgube svijest, ako se prepozna poremećaj ritma – kaže Janjičić.
Dodaje da se redovnim kontroloma može naslutiti kome se to može desiti, a kome ne.
– Do nove godine planiramo da ugradimo još jedan ICD pejsmejker, mladom čovjeku koji je 1976. godište, koji do sada nije gubio svijest, a koji ima srčanu slabost. Međutim, da ne bi naprasno izgubio život, takođe moramo ugraditi ICD. Pomenuti poremećaji se uglavnom javljaju kod starijih ljudi, odnosno kod osoba koje su preživjele srčane udare i koje imaju oslabljenu srčanu funkciju. To su osnovni kriterijumi za implantaciju ICD – ističe Janjičić.
Podsjeća na slučaj koji se desio na posljednjem Evropskom prvenstvu u fudbalu, kada je reanimiran mladi fudbaler Danske.
– On je izgubio svijest na terenu. Jedini način da ti ljudi prežive sljedeću takvu situaciju jeste ugradnja ICD pejsmejkera. Dakle, i mlađi ljudi mogu da imaju maligni poremećaj ritma, na temelju urođenih anomalija. Naime, nikad ne možete biti sigurni kome će se desiti srčani zastoj. Pomenuti poremećaji su varnice u srcu, a mogu se liječiti jedino masažom srca i/ili defibrilatorom, sa spoljašnje strane – objašnjava Janjičić.
Podsjeća da su od prošle godine, od kada je na čelu bijeljinske bolnice dr Zlatko Maksimović, u ovoj zdravstvenoj ustanovi pokrenuti veliki projekti.
– Pored Pejsmejker centra, pokrenuli smo i rad angiosale koja je 24 časa dostupna našim pacijentima koji dožive infarkt. Za šest godina njenog postojanja uradili smo oko 120 infarkta, a za samo godinu dana imamo oko 180 zbrinutih. Rad Pejsmejker centra pokrenuli smo sa idejom da ne radimo samo one pejsmejkere koji trebaju pacijentima koji imaju spor rad srca, nego i ove sofisticirane, čije su cijene, otprilike, četiri do pet puta više u odnosu na standardne – kaže Janjičić.
(Srpskainfo – Foto: Bolnica Bijeljina)