U okviru poslovanja kompanije Elektrane Stanari, posebna pažnja se pridaje zaštiti životne sredine i smanjenju uticaja eksploatacije na okolinu. U cilju sprečavanja erozije, te povećanja stabilnosti i plodnosti formiranog tehnogenog zemljišta permanentno se provode mjere tehničke i biološke rekultivacije kroz zasnivanje novih bioloških sistema. U tom smjeru vrši se pošumljavanje i postavljanje protiverozionih mreža na završne kosine uz zasijavanje travnjaka. Na završnim platoima odlagališta otkrivke prednost se daje poljoprivrednoj rekultivaciji. Poseban akcenat je stavljen na formiranje zaštitnih zona između naselja i aktivnih kopova, pri čemu se svake godine zasadi više stotina sadnica različitih vrsta ukrasnog i šumskog drveća. Dvije decenije provode se istraživanja iz domena agrotehničke i biološke faze rekultivacije, koja su usmjerena kroz neophodna praćenja i mjerenja na poljoprivrednim, šumskim i bioenergetskim vrstama, a sve u cilju uspješnijeg popravljanja i podizanja boniteta novoformiranih tehnogenih zemljišta.
Doktor Nenad Malić, inženjer za rekultivaciju, hortikulturu i ekologiju ističe da se na ovom području prije svega nekoliko godina odvijala intenzivna rudarska rudarska ekspoloatacija.
“Završetkom svih rudarskih radova pristupilo se rekultivaciji ovog dijela zemljišta. Ušli smo u fazu prvo tehniče, pa onda agrotehničke i biološke rekultivacije zemljišta, a cilj je bio da se saniraju štetni rudarski radovi i da se podigne plodnost novostvorenog tehnogenog zemljišta.” , ističe Malić.
Laboratorijska analiza zemljišta u procesu rekultivacije obuhvata osnovne fizičke i hemijske osobine prirodnog i tehnogenog zemljišta, kao i čvrstih ostataka sagorijevanja iz termoelektrane. U rekultivaciji i ukupnoj sanaciji formiranih odlagališta otkrivke, otkopanih i završnih površina, te drugom uređenju u okviru Stanarskog ugljenog basena primjenjuje se rekultivacija sa tri faze u okviru kojih se vrši priprema površine i podizanje plodnosti zemljišta te sjetva i sadnja odgovarajućih biljnih vrata, uz odgovarajuću primjenu ostalih potrebnih agromeliorativnih mjera.
“Konkretno na ovom tehnogenom zemljištu, prije nekoliko dana izvršena je žetva ozime raži. U procesu direktnog tipa rekultivacije ostvaren je prinos od nepune 3 tone po hektaru.”, kaže Malić.
On takođe dodaje da je ovo dokaz da se nakon pravilnog izbora mjera rekultivacije zemljište može i u narednom periodu koristiti u procesu poljoprivredne proizvodnje.
Do sada je unutar granica Rudnika Stanari procesom rekultivacije obuhvaćeno preko 100 ha.
TV K3 (FOTO/VIDEO TVK3)