Ona je navela da je riječ o arhivskoj građi s kraja 19. vijeka i prve polovine 20. vijeka, koja se sada privremeno čuva u Arhivu Vojvodine.
“U pitanju je prepiska, blagajna, proračuni i drugi slični akti. Ovaj materijal značajan je pre svega za sredinu u kojoj je nastao”, rekla je Munteanova za beogradsku “Politiku”.
Ona je navela da je na nedavnom sastanku Komisije, održanom u Osijeku, dogovoreno i vraćanje kolekcija porodice Desnica i 533 predmeta arheološke zbirke Muzeja u Kninu, koja je privremeno smještena u Narodnom muzeju u Beogradu.
Prema njenim riječima, to je materijal manje istorijske vrijednosti kao što su gvozdeni klinovi, strelice i slično i to iz različitih istorijskih perioda, pri čemu bi se moglo reći da većina predmeta potiče iz rimskog perioda.
Predmeti koji će biti vraćeni u Knin potiču sa lokaliteta Dolina, Polača, Vrpolje, Markovac i Burnum, a povrat je predviđen krajem maja.
List navodi da je trenutno još pod znakom pitanja gdje će tačno biti vraćeno kulturno blago Srpske pravoslavne crkve /SPC/ koje je, iako u vlasništvu SPC u Hrvatskoj, registrovano kao kulturno dobro u Hrvatskoj, pa samim tim Ministarstvo kulture te zemlje ima obavezu da vodi računa o uslovima u kojima se čuvaju ti predmeti.
Naime, srpska strana nije prihvatila prijedlog Hrvatske da kulturno blago SPC bude smješteno u privremene depoe u Hrvatskoj.
“Svakako mesto izlaganja i deponovanja tih predmeta jeste stvar pregovora između Srbije i Hrvatske. Glavni kriterijum srpske strane je da predmeti budu vraćeni odakle su i spaseni, a ukoliko to nije moguće onda u riznice eparhija SPC u Hrvatskoj. Smatram da je ovo vrlo održiv zahtev”, rekla je Munteanova.
U što kraćem roku porodici Desnica biće vraćene umjetničke i arhivske kolekcije, koje se trenutno nalaze na privremenom čuvanju u Muzeju srpske pravoslavne crkve.
Munteanova kaže da rješavanje pitanja povratka kulturnog blaga ne predstavlja direktan uslov u procesu evrointegracija, ali da su dobrosusjedski odnosi važni za unapređenje saradnje, kako u regionu tako i šire.
Ističe da Srbija i Hrvatska imaju obaveze po ovom pitanju koje moraju da budu ispunjene kako bi se proces okončao, zbog čega je u posljednja tri mjeseca održano tri susreta komisije kako bi bio postignut dogovor koji će biti prihvatljiv za obje strane.