I ove godine u cilju promocije muzejske djelatnosti u Derventi je održana ”Noć muzeja”. Tim povodom Narodna biblioteka ”Branko Radičević” otvorila je ovaj događaj svim ljubiteljima istorije i kulture, predstavljanjem četiri izložbe. Riječ je o dvije domaće postavke, te gostujuća izložba „Freske u BiH“ i izložba bibliotekarki iz Univerzitetske biblioteke RS pod nazivom „Kultura na frontu“.
Od starih predmeta i oruđa za obradu zemlje pa sve do pisanih izdanja čiji naslovi datiraju još iz 19. vijeka kao i stare fotografije koje svjedoče o kulturnim dešavanjima iz Srpske ,sve to ponudila je ‘’Noć kulture’’ onima koji na ovaj način oplemenjuju svoj duh kroz istoriju i kulturu.
A kultura koja je postojala u periodu kada je Republiku Srpsku oblježio rat i stradanje od 1992 do 1995.godine bila je dio izložbe pod nazivom ”Kultura na frontu” a na ovaj način publika se upoznala o nekadašnjim predstavama, izložbama, pjesničkim susretima i drugim događajima.
Autor izložbe Milijana Bojić navodi da ovom izložbom odaje počast onima koji su u tom vremenu postavili temelje moderne kulture Republike Srpske.
‘’ Htjeli smo na ovaj način da kroz ove tekstove i fotografije, osvijetlimo taj period. U izložbi nećete moći naći ratnu poeziju, fotografiju ili prikaze knjiga. Željeli smo prikazati da je u tom periodu kultura bila svjetlost dana i neki izvor nade u teškom periodu. Predstavili smo tadašnji kulturni rad na 23 panoa i to je samo dio onoga što imamo u arhivi koja je zaista obimna. U planu je jedna publikacija, gdje ćemo oživjeti svu tu građu i prikazati šta sve aktivnosti nekadašnjih kulturnih institucija ‘’,rekla je Bojićeva.
U kreiranju ove izložbe učestvovala je i Suzana Pešević Stojanović koja navodi da su u pripremi materijala koristili izdanja časopisa i dnevnih novina koje su tada izlazile dodajući da je u prikupljanju i skreniranji građe učestovalo još nekoliko ljudi.
‘’ Mogu da kažem da je publika veoma zadovoljna i da su stekli mnogo informacija o nekadašnjim kulturnim aktivnostima koje su se tada održavale. Mnogi su zaista bili iznenađeni ovim što su vidjeli jer se mislilo da kulturne aktivnosti u takvom ratnom periodu gotovo da nisu ni postojale. Mislim da je važno da se o tome zna i da javnost o tome bude upoznata’’,rekla je Stojanovićeva.
Zahvaljujući zalaganju Odjeljenja za zaštitu kulturnog nasljeđa Republike Srpske uspješno su kroz proces restauracije, sačuvane freske iz nekoliko manastira s čim su se mogli upoznati oni koji su posjetili izložbu ”Freske u BiH”. Direktor Odjeljenja za zaštitu kulturnog nasljeđa i autor izložbe Milica Kotur koja je intenzivno radila na očuvanju tragova nekadašnjeg freskoslikarstva navodi da je riječ o jednoj složenoj tehnici kroz koju se stvara umjetnost i duhovnost.
‘’ Ovo što vidite su projekti na kojima sam radila i ovi materijali su nastali kao produkt rada gdje vi tačno vidite stanje pojedinih fresaka u manastirima Gomionica, Zavala i Lovnica. Kroz fotodokumentaciju i pisane tragove, publici je prikazano stanje prije početka restauratorskih radova, tok radova, ali i konačni izgled fesaka nakon restauracije. A freske svetitelja i pejzaža koji I dan danas prkose zubu vremena su product svega onog što su poznavali nekdašnji vješti freskopisci koji su primjenjivali određena tehniča umijeća. Zato smatram da je bitno da se o tome priča i da se freske sačuvaju od uništenja koje donosi zub vremena ‘’,rekla je Kotur.
Kroz stalnu postavku starih pisanih knjiga, Narodna bibloteka ”Branko Radičević” se pohvalila bogatim književnim fondom. Direktor Mirjana Plisnić navodi da u svom fondu imaju preko 600 sačuvanih naslova, starih knjiga koji mogu biti svjedok bogate kulture.
‘’ Najstarija knjiga koju posjeduje naša bibloteka je iz 1819.godine i izdata je u Parizu na francuskom jeziku. Svi naslovi koji su izloženi su zanimljivi i imaju istorijsku vrijednost. Pored već spomenute knjige, izvojila bi i jedno izdanje iz 1930.godine a u pitanju je čitanka u kojoj se nalaze pjesmice i stihovi koje su učila tadašnja djeca koja su na taj način vaspitavana da čuvaju jezik i kulturu I to je veoma zanimljivo ‘’,rekla je Plisnićeva.
Za one koji vole da se upoznaju o prošlosti i nekadašnjem načinu života u selima derventskog kraja Plisnićeva navodi da je tu i stalna etnološka postavka predstavljena kroz fotografije i predmete.
Ono što izaziva posebnu pažnju su unikatne nošnje koje je nosio srpski narod na području Derventskog kraja. Dodaje i da se kroz ovakve aktivnost, Derventa pridružuje drugim gradovima širom Evrope u promociji muzejske djelatnost.
‘’ Ja smatram da se trebamo više posvetiti kulturi i kulturnim institucijama i da neke nove generacije učimo da trebaju dolaziti u muzeje, pozorišta, bibloteke, galerije i slično. Samo tako kod njih možemo razviti duhovnu vrijedost gdje će trebaju da shvate da je to bogatstvo a ne neke materijalne stvari čiji se ideal danas promoviše. Sve materijalne stvari su prolaze a duh opstaje. Mislim da je to jedini put kroz koji možemo da gradimo budućnost ‘’,rekla je Plisnićeva.
Osim izložbi ”Noć muzeja” je svoje aktivnosti prilagodio i namlađima koji su mogli da užvaju u zabavi kroz animacije i tehnike oslikavanja lica. . Za sve zainteresovane, izložba ”Freske u BiH” i ”Kultura na frontu” biće dostupna tokom deset dana dok je stalna postavka uvijek dostupna svim ljubiteljima kulture i istorije. Ovakva aktivnost koju je i ovaj put podržalo I gradsko rukovodstvo, realizovana je po deveti put.
tvK3