Iako se dogodila prije više od 2.300 godina, misterija smrti Aleksandra Velikog izgleda da je tek sada riješena, zahvaljujući profesorki sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu.
Dr Ketrin Hol, predavač u Školi medicine Danidin i ljekar, smatra da drevni vladar nije umro od infekcije, alkohola ili usljed ubistva, kako ostali tvrde. Umjesto toga, ona smatra da se Aleksandar Veliki susreo sa svojom sudbinom zahvaljujući neurološkom poremećaju zvanom Gijen-Bareov sindrom.
Hol smatra da prethodne teorije o njegovoj smrti 323. godine prije nove ere nisu zadovoljavajuće jer ne objašnjavaju čitav događaj.
– Preciznije, niko nije obezbijedio sveobuhvatni odgovor koji daje vjerodostojno i primjenljivo objašnjenje činjenice koju je zabilježio jedan izvor – da Aleksandrovo tijelo nije pokazivalo nijedan znak raspadanja šest dana nakon njegove smrti – kaže Hol.
Ona je istakla da su drevni Grci smatrali da je ovo dokaz da je Aleksandar Veliki bog.
– Moj članak je prvi koji pruža realni ovosvetovni odgovor – rekla je Hol, čija je teorija objavljena u „Biltenu drevne istorije“.Pored izostalog raspadanja, 32-godišnji vladar je imao groznicu, bol u stomaku, progresivnu paralizu i bio je svestan prije nego što je umro, navodi Sajens dejli. Holova veruje da ovim simptomima odgovara dijagnoza Gijen-Bareovog sindroma, koji se dobija usljed infekcije helikobakterijom.
Većina teorija o smrti Aleksandra Velikog fokusira se na groznicu i bol u abdomenu, međutim Holova kaže da niko nije obratio pažnju da se navodi da je vladar bio svjestan i trezven. Ona vjeruje da je Aleksandar Veliki imao varijantu GBS koja dovodi do paralize, ali bez pojave konfuzije ili nesvjesnosti.
– Njegovu smrt dodatno komplikuju poteškoće u dijagnostikovanju smrti u drevna vremena, koja su se oslanjala na prisustvo daha umjesto na puls – kaže Hol.
Ovakve poteškoće, zajedno sa paralizom i smanjenim potrebama za kiseonikom, smanjile bi vidljivost njegovog disanja. Moguća nesposobnost njegovog tijela da reguliše temperaturu takođe govori da očuvanost njegovog tijela nije bilo čudo, već prosto znak da još nije bio mrtav.
– Željela sam da stimulišem novu debatu i diskusiju i možda ispravim istorijske knjige navodima da se stvarna smrt Aleksandra Velikog dogodila šest dana kasnije nego što se misli. Njegova smrt možda je najpoznatiiji slučaj pseudotanatosa, lažne dijagnoze smrti, koja je ikada zabilježena – istakla je Hol, prenosi Blic.
(Srpskainfo)