Ukoliko ponovo dođe do eskalacije tenzija između Irana i SAD te ukoliko bi kriza potrajala duže vrijeme, vrlo vjerovatno bi moglo doći do rasta cijena nafte i na bh. trištu, upozoravaju stručnjaci iz BiH.
Likvidacija iranskog generala je, kako su objavili svjetski mediji, već prouzrkovala porast cijena crnog zlata na svjetskom tržištu za oko četiri odsto.
Kako dodaju, iako se po pitanju snabdijevanja svjetskog tržišta naftom ništa nije dogodilo, njena cijena je u proteklih nekoliko dana drastično porasla, pa je najkvalitetnija nafta iz Sjevernog mora marke brent ovog ponedjeljka već prešla 70 dolara po barelu i veoma lako će, kako se predviđa, premašiti prošlogodišnji rekord zabilježen u drugoj polovini aprila.
Podsjetimo, u aprilu je razlog rasta cijene nafte bila politika i odnos SAD i Irana – tada je Donald Tramp, predsjednik SAD, objavio kako će sankcije protiv Teherana značiti i zabranu uvoza iranske nafte, što je izazvalo demonstraciju moći Iranaca u vodama Hormuškog tjesnaca.
“Ukoliko se eskalacija ponovi ili dođe do širenja krize, ponovo ćemo vidjeti rast cijena nafte na svjetskom tržištu, a posljedično bi se onda efekti mogli očekivati i u Bosni i Hercegovini – dijelom kao objektivna direktna posljedica, a dijelom je moguća i zloupotreba odnosno povećanje cijena iznad opravdanog nivoa uz izgovor djelovanja vanjskih faktora”, kazao je za “Nezavisne” Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Prema njegovim riječima, tenzije između Irana i SAD, odnosno eskalacija tenzija koje postoje već godinama, pa i decenijama, već su podstakle rast cijena nafte zbog povećanog rizika i destabilizacije regije.
Kako navodi, ukoliko se nivo tenzija vrati na prethodno stanje u kratkom roku, ne bi trebalo da bude dugoročnih negativnih posljedica i značajnijeg rasta cijena nafte tim povodom.
“Ono što pogađa BiH, u širem smislu, je propuštena prilika jačanja ekonomske saradnje s Iranom, na čijem tržištu bi bh. privreda mogla ostvariti mnogo, ali zbog višegodišnjih sankcija i problema s platnim prometom ta je saradnja limitirana i praktično onemogućena”, istakao je Gavran.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Tuzle, rekao je da, ukoliko bi se kriza između SAD i Irana nastavila u dugom periodu, onda bismo mogli imati blagi rast cijena nafte i na tržištu u BiH.
“Ono što je karakteristično za BiH je da se to ne dešava iznenada, ali svakako ako potraje na globalnom tržištu i ako dođe do jačih oscilacija cijena nafte, onda vrlo vjerovatno da će se to prebaciti na domaće tržište”, kazao je Čavalić.
S druge strane, smatra on, ukoliko dođe do naglog pada cijena nafte, BiH će vjerovatno zadržati nekorigovane cijene.
“Ovo nije onaj sukob s Iranom koji se dešavao krajem sedamdesetih godina jer su sada na snazi neki novi momenti – SAD imaju vlastite rezerve, postale su neto izvoznik nafte. S druge strane saudijska kompanija “Aramko” postaje lider, Rusija takođe bilježi rekorde, tako da je pregovaračka moć Irana po pitanju nafte dosta niža u odnosu na prethodne dekade”, zaključuje Čavalić.
(agencije)