“Uprkos stanju u bankama, uprkos pristrasnosti medija i institucija i pritiscima, ti ljudi (61 odsto birača koji su glasali protiv) su se oduprli(…) Obični ljudi su rekli da žele da vjeruju ovoj vladi u (traženju) održivog rješenja”, rekao je Cakalotos na svečanoj primopredaji dužnosti u Ministarstvu finansija.
Prema njegovim riječima, Grci ne bi dostigli tu tačku da nije bilo Varufakisa.
“Čitav grčki narod treba da mu kaže veliko hvala”, kazao je novi ministar.
Navodeći da nije najbolji trenutak za preuzimanje funkcije ministra finansija, Cakalotos je rekao da misli da se “nešto može promijeniti u Evropi”.
“Želimo da nastavimo razgovore radi nalaženja zajedničkog rješenja. Nečeg boljeg za radni narod, za one koji su izgubili posao, za mlade koji su otišli u inostranstvo”, kazao je on.
Varufakis je primopredaju dužnosti nazvao “smjenom straže” među prijateljima i akademskim kolegama.
Izražavajući najbolje želje Cakalotosu, Varufakis je rekao da je proteklih mjeseci pokušavao da “upali malu svijeću, umjesto da proklinje tamu”.
Prema njegovim riječima, on i novi ministar imaju zajedničku istu dijagnozu – problem za posljednjih pet godina je veza između samoodrživog siromaštva, recesije i nejednakosti i neodrživog grčkog duga.
“Mislim da nam je zajedničko i neprihvatanje odsustva argumenata, koje obično zadobija formu ”biće tako, jer je tako oduvijek”, kazao je Varufakis.
Varufakis je u ponedjeljak podneo ostavku na molbu premijera Ciprasa kako bi se oživjeli pregovori.
U Briselu će danas, kako je najavljeno, biti održan vanredan sastanak šefova država i vlada 19 zemalja evrozone i sjednica ministara finansija Evrogrupe, koji će razgovarati o situaciji sa Grčkom poslije referenduma.
Predsjedavajući Evrogrupe Jerun Dijselblum je rekao da će novi pregovori Atine sa kreditorima biti teški.
Od 2010. kada je počela kriza sa dugovima Grčke, EU i MMF su toj zemlji dali skoro 250 milijardi evra, koje treba postepeno da vraća i bez obzira na djelimično otpisivanje 2012, dugovi sada premašuju 315 milijardi evra.
To predstavlja 175 odsto njenog društvenog bruto proizvoda što je tri puta više od dozvoljenog nivoa državnog duga za zemlje evrozone.