Poslanici SNSD-a napustili su današnju sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nakon što je odbijen njihov prijedlog da na dnevni red bude uvrštena inicijativa da poslanik SDA Šefik Džaferović bude smijenjen sa mjesta predsjedavajućeg i člana Kolegijuma doma.
Šef Kluba poslanika SNSD-a Staša Košarac rekao je da će SNSD u narednih nekoliko dana odlučiti kako će i na koji način dalje učestvovati u radu Parlamentarne skupštine BiH.
Izrazio je žaljenje što još ima političara iz Republike Srpske koji su bili protiv inicijative SNSD-a i naveo da je samo zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mladen Bosić iz SDS-a bio protiv.
Džaferović je rekao da SNSD nastavlja sa “političkom torturom prema njemu i zloupotrebom Predstavničkog doma u najperfidnije dnevnopolitičke svrhe”.
SNSD ponovo zatražio smjenu Džaferovića
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac ponovo je danas zatražio da u dnevni red sjednice Predstavničkog doma bude uvršten prijedlog Kluba SNSD-a da poslanik SDA Šefik Džaferović bude razriješen funkcije predsjedavajućeg i člana Kolegijuma doma, ali je njegov prijedlog odbijen.
Za prijedlog je glasalo pet poslanika, 18 je bilo protiv, a devet uzdržano.
Obrazlažući prijedlog, Košarac je podsjetio da je Klub poslanika SNSD-a u nekoliko ranijih sjednica Predstavničkog doma tražio uvrštavanje u dnevni red ove tačke i istakao da su razlozi za njeno ponovno predlaganje isti kao i ranije – Džaferovićeva ratna prošlost, odnosno optužbe da nije ništa učinio da spriječi ratne zločine nad Srbima.
“Svjesni smo činjenice da je Tužilaštvo BiH 11. marta 2015. godine donijelo odluku o nesprovođenju istrage protiv Džaferovića za optužbe da je kao nekadašnji načelnik Centra službi bezbjednosti Zenica znao za ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na području koje pokriva taj centar i da nije učinio ništa da spriječi, prijavi, niti da procesuira počinioce”, naglasio je Košarac.
On je istakao da je Tužilaštvo BiH u decembru prošle godine podiglo optužnicu protiv bivšeg komandanta Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakiba Mahmuljina kojem se po komandnoj odgovornosti sudi za iste ratne zločine za koje je bivši potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, na osnovu dokumentacije i dokaza predatih Tužilaštvu BiH, optuživao i Džaferovića.
“Donoseći odluku o nesprovođenju istrage protiv Džaferovića Tužilaštvo BiH pozvalo se na Krivični zakon bivše SFRJ, a ne na Krivični zakon BiH koji tretira komandnu odgovornost i koji je u najvećem broju slučajeva rezervisan za optužena lica srpske nacionalnosti”, pojasnio je Košarac.
Naglasivši da je Tužilaštvo BiH ekspresno i pod pritiskom donijelo odluku o nesprovođenju istraga protiv Džaferovića, Košarac smatra da se takve odluke mogu dovesti u vezu sa uticajem i kontrolom koju SDA, čiji je Džaferović visoki funkcioner, evidentno ima nad radom pravosudnih institucija na nivou BiH.
“Svjedoci smo aktuelnih sistematskih pritisaka na Visoki sudski i tužilački savjet BiH u nastojanju da utiču na izbor predsjednika Suda BiH i na taj način zadrže uticaj i kontrolu nad radom pravosudnih institucija na nivou BiH”, istakao je Košarac.
On je naveo da su poslanici SNSD-a svjesni da parlament nije sudnica, ali da jeste dom u kojem se utvrđuju politički stavovi i u skladu sa tim donose političke odluke.
Na prijedlog poslanika Maje Gasal Vražalica iz Demokratskog fronta poslanici su minutom ćutnje odali počast žrtvama u Alepu.
Denis Bećirović iz SDP-a zatražio je da Predstavnički dom zauzme stav o istupima hrvatskog predsjednika Kolinde Grabar Kitarović prema BiH.
Obavljena rasprava o izvršenju budžeta
Predstavnički dom je obavio raspravu o izvještaju o izvršenju budžeta BiH za 2015. godinu, koji je dostavilo Predsjedništvo BiH. U izvještaju o izvršenju budžeta navodi se da su prihodi i primici institucija BiH u 2015. godini iznosili 1.008.761.094 KM ili 106 odsto u odnosu na planiranih 950 miliona KM, dok su rashodi institucija iznosili nešto više od 905 miliona KM.
Ukupni rashodi za servisiranje spoljnog duga BiH u prošloj godini iznosili su 581.330.866 KM.
Na otplatu glavnice odnosi se 477,99 miliona KM ili 82,22 posto, a na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova 103,34 miliona KM ili 17,78 odsto.
U ukupnom iznosu servisiranih obaveza Federacija BiH je učestvovala sa 375,23 miliona KM ili 64,55 odsto, Republika Srpska sa 199,12 miliona KM ili 34,25 odsto, Brčko distrikt sa 2,87 miliona KM ili 0,49 posto, te institucije BiH sa 4,11 miliona KM ili 0,71 odsto.
Većinsko učešće u ukupno servisiranom iznosu zauzimaju isplate prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj u iznosu od 121,04 miliona KM, Svjetskoj banci 119,20 miliona KM, te MMF-u 106,68 miliona KM.
Na plaćene obaveze po starom dugu odnosi se 153,28 miliona KM ili 26,37 odsto, dok je za obaveze po osnovu novog duga plaćeno 428,04 miliona KM ili 73,63 odsto.
Tokom rasprave, poslanik SBB-a Damir Arnaut rekao je da su usvajanjem izmjena Zakona o platama i naknadama ostvarene evidentne uštede, budući da su ukinute naknade za rad u komisijama.
Poslanik SDA Salko Sokolović smatra da bi trebalo naći načina da se utroše sredstva za modernizaciju telekomunikacijskih sistema, budući da se ta sredstva prenose iz godine u godinu.
Sjednica je nastavljena raspravom o izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH o reviziji finansijskog poslovanja institucija BiH u prošloj godini.
Na sirijsko-iračkom ratištu 115 lica iz BiH
Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić rekao je da se na sirijsko-iračkom ratištu trenutno nalazi 115 lica iz BiH, kao i 57 maloljetnika. Mektić je rekao da su od ukupno 115 lica, 65 muškarci i 50 žene, te da u ove brojke nisu uračunata njihova djeca, a riječ je o 57 maloljetnika.
“Na sirijsko-iračkom ratištu poginulo je 60 državljana BiH, a vratilo se njih 46, od kojih je 20 presuđeno, a protiv 26 se vodi sudski postupak”, rekao je Mektić na sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH odgovarajući na pitanje poslanika SDS-a Borislava Bojića o broju državljana BiH koji se nezakonito nalaze na ovom ratištu.
Poslanik SDP-a BiH Denis Bećirović pitao je zbog čega nema sporazuma BiH sa Islamskom zajednicom, kada već, prema njegovim riječima, postoje ugovori sa Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice u BiH Semiha Borovac navela je da je Savjet ministara sačinio prošle godine prijedlog tog ugovora, kao i da su pregovori o njemu tekli sa određenim zastojima.
Ona kaže da je prijedlog povučen sa 22. sjednice Predsjedništva BiH radi dodatnog usaglašavanja, koje je još uvijek u toku. Jasmin Emrić iz A-SDA pitao je resorne ministre, finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevandu, i spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, kako se sprovodi reformska agenda na planu smanjenja direktnih poreza.
Bevanda je odgovorio da su svi nivoi vlasti u BiH uskladili svoje obaveze u vezi sa Reformskom agendom, a da je pitanje smanjenja direktnih poreza upravo u direktnoj nadležnosti entiteta. On je dodao da će sve informacije u vezi sa ovom temom, koje dobije sa entitetskog nivoa, podijeliti sa poslanicima.
Mirsad Mešić iz SDP-a interesovao se za stanje u helikopterskim jedinicama Oružanih snaga BiH i njihovoj spremnosti za pomoć stanovništvu u eventualnim prirodnim katastrofama, a pošto nije bio zadovoljan odgovorom ministra odbrane BiH Marine Pendeš, rekao je da ako Pendeševa nešto ne učini brzo i konkretno na planu modernizacije ovih snaga, onda će Klub poslanika SDP-a tražiti njen opoziv.
Senada Šepića iz SDA interesovalo je kako se odvija proces usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU, a direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović BiH najavio je detaljan odgovor u pisanom obliku, ističući da je tu riječ o Planu integrisanja BiH, što je i tema koja se nalazi u Upitniku Evropske komisije.
Mijatović imenovan za zamjenika ministra civilnih poslova
Predstavnički dom potvrdio je imenovanje Vojina Mijatovića /NDP/ za zamjenika ministra civilnih poslova BiH, koji je na ovoj funkciji zamijenio Đorđa Milićevića, novoizabranog načelnika Šamca.
Prethodno su članovi Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara BiH dali preporuku Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da potvrdi odluku o imenovanju Mijatovića na funkciju zamjenika ministra civilnih poslova BiH.
Članovi Komisije konstatovali su da Mijatović ispunjava sve zakonom propisane uslove za imenovanje na ovu funkciju.
Izvor: SRNA