“To nije ništa novo da smo gori od šireg okruženja. To su stvari koje su neodržive, ali koje ne moraju da budu jer ako CIK to ne zna da uradi, a imaju mnogo novca, mogu angažovati stručnjake koji će taj posao riješiti”, rekao je Enes Osmančević, politički analitičar i profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli.
Gotovo svi sagovornici, osim onih u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), slažu se da je u eri digitalne tehnologije nevjerovatno da se na rezultate izbora čeka mjesec dana i da se danima nakon izbora još ne zna koji kandidat je osvojio koliko glasova.
Ilustracije radi, daleko mnogoljudnije zemlje kao što su Indija, Brazil i SAD samo nekoliko časova ili dana nakon izbora znaju rezultate, ko je pobjednik, ko poražen, i ko ima koliko glasova.
Prema nezvaničnim informacijama, u Indiji gdje ima registrovanih oko 814 miliona glasača, tri dana nakon drugog kruga već se znaju svi rezultati. Slično je i u Brazilu, gdje je na nedavno završenim izborima pravo glasa imalo 142 miliona birača, a rezultati, odnosno pobjednici i poraženi u trci za predsjednika, poslanike i guvernere 27 federalnih jedinica znali su se već nekoliko sati nakon izbora.
“CIK to radi polako i nigdje ne žuri. Imaju rok od mjesec dana i baš ih briga. Njima je sasvim svejedno hoće li to biti danas, sutra ili prekosutra. Za to što javnost i stranke žele da imaju odmah rezultate njih je baš briga”, rekao je Aleksandar Radeta, predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije.
Što se tiče procedure pri brojanju glasova nakon izbora u BiH, ona podrazumijeva da se prvo na glasačkim mjestima broje listići, a zatim se upućuju u gradsku ili opštinsku komisiju gdje se unose podaci u server. Nakon toga, listići i zapisnik gradske ili opštinske izborne komisije idu u Sarajevo, odnosno CIK BiH, koji te iste podatke unose u svoj server i na neki način vrše provjere da li se poklapaju podaci s onima gradskih i opštinskih izbornih komisija.
“U srijedu je tek CIK unosio glasove mobilnih timova koji su u ponedjeljak otišli iz Banjaluke. Ove iz inostranstva će danas ili sutra početi brojati”, rekao je Radeta.
S druge strane, u CIK BiH kažu da se sve radi u skladu sa zakonom i da prvo ide postupak utvrđivanja, pa postupak potvrđivanja izbora.
“Potrebno je objediniti sve glasove sa svih biračkih mjesta, glasove iz inostranstva, glasove mobilnih timova, glasove iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, itd. U skladu sa zakonom u roku od mjesec dana biće potvrđeni rezultati izbora”, rekla je Maksida Pirić, potparol Centralne izborne komisije BiH.
O užasno sporom brojanju glasova od strane CIK-a prethodnih dana govorili su kako političari pobjedničkih, tako i oni iz poraženih stranaka. Svi se slažu u jednome a to je da su neophodne izmjene izbornog zakona kojim bi se omogućilo da rezultati izbora što brže ugledaju svjetlost dana.
“Radi se o neodgovornosti CIK-a. Kao vrh vlasti i institucije, Centralna izborna komisija se ne ponaša drugačije. Ona radi na jedan stari i prevaziđen način, umjesto da stvori informatički prsten i informatizuje opštinske i gradske izborne komisije”, zaključio je profesor Enes Osmančević.
(nezavisne.com)