Nakon 13 godina borbe s vlastima i sudskih procesa u Engleskoj, osnivač Vikiliksa, Džulijan Asanž, danas će izaći pred sud u Londonu, što je, kako se smatra, njegova posljednja pravna bitka i prilika da se spriječi ekstradicija u SAD gdje je optužen za špijunažu.
Američko tužilaštvo želi da se Asanžu (52) sudi u Americi ukupno po 18 tačaka u dvije optužnice podignute zbog objavljivanja velikog broja povjerljivih američkih vojnih i diplomatskih dokumenata na Vikiliksu, prenosi “Reuters”.
Vrhovni sud u Londonu je zakazao dvodnevnu raspravu o tome da li Asanž može od Apelacionog suda da traži da se spriječi njegovo izručenje, međutim ako sud ne dozvoli da žalba ide na apelaciju to znači da bi Asanž mogao da bude izručen SAD.
Njegova supruga Stela je izjavila da je to pitanje života i smrti, jer, kako je rekla, Asanžovo zdravstveno stanje se pogoršalo tokom boravka u zatvoru.
“Svakoga dana koji provede u zatvoru njegov život je u opasnosti. Ako bude izručen Americi, umrijeće”, izjavila je Stela Asanž.
Vikiliks se proslavio 2010. kada je objavio videosnimak američke vojske kako u napadu helikopterima “Apač” u Bagdadu 2007. ubija desetine ljudi, među kojima i dva novinara “Reutersa”.
Nakon toga objavio je hiljade tajnih povjerljivih dokumenata i diplomatskih izvještaja u kojima SAD kritikuju svjetske vođe, od ruskoga predsjednika Vladimira Putina do članova saudijske kraljevske porodice.
Asanž se u SAD tereti za špijunažu po 17 tačaka, plus za krivično djelo zloupotrebe informacione tehnologije, a ako bude osuđen mogao bi da dobije i do 175 godina zatvora.
Asanž i njegove pristalice ukazuju da ga štiti Prvi amandman američkog ustava koji garantuje slobodu izražavanja i tvrde da je on postupao kao novinar koji je otkrivao pogrešne poteze američke vojske.
Američke vlasti tvrde da su informacije koje su procurile životno ugrozile njihove agente i ukazuju da za takav zločin nema opravdanja.
Brojne pristalice Asanža smatraju herojem borbe protiv establišmenta i novinarom koji je na udaru vlasti zbog razotkrivanja kriminalnih radnji i navodnih ratnih zločina koje su počinili pripadnici američkih službi.
Iako je optužnica protiv Asanža objavljena 2019. godine, njegova sloboda je ograničena više od 10 godina.
Nakon što je sud u Engleskoj odlučio da Asanž mora biti izručen Švedskoj zbog istrage za silovanje koja je pokrenuta u toj zemlji, on je 2012. godine potražio utočište u ambasadi Ekvadora u Londonu i dobio je politički azil.
Ipak, britanska policija ga je uhapsila 2019. godine kada je vlada Ekvadora okončala njegov status azilanta zbog toga što se 2012. nije pojavio na sudskom ročištu.
Iako su optužbe za silovanje u međuvremenu odbačene u Švedskoj, Asanž je ostao u londonskom zatvoru Belmarš dok se odlučuje o njegovoj ekstradiciji Americi.
Sudija u Londonu je blokirao njegov transfer u SAD zbog vjerovatnoće da bi u američkom zatvoru mogao da izvrši samoubistvo, prenosi “Tanjug”.
Nezavisne.com (Foto: arhiva)