Putinova moćna vojna baza na Arktiku (VIDEO)

April 6, 2019, 12:42 pm

Vojna baza “Sjeverna djetelina” na ostrvu Kotelnij jedna je od najnovijih ruskih vojnih baza, u jednoj od najnegostoljubivijih sredina na planeti.

Kompleks u obliku djeteline – u bojama ruske trobojke – prima 250 vojnika i ima dovoljno zaliha da prežive više od godinu dana, bez ikakve pomoći spoljnog svijeta.

Van prostora Sibira, šest vremenskih zona istočno od glavnog grada, bliže je Aljasci nego Moskvi.

A baza na Kotelniju jedna je od tri nove ruske baze iznad 75. paralele i dio Putinove demonstracije sile na Arktiku. Ruska vojska saopštila je kako je u posljednjih šest godina izgradila 475 vojnih objekata, od zapadne granice sa zemljama NATO-a do Beringovog moreuza na istoku.

Ruska Sjeverna flota uselila se u bazu 2016. godine. Vojno osoblje ne mora se suočiti s oštrim arktičkim vremenskim uslovima, osim ako nije na dužnosti van objekta.

Baza ima stambene i poslovne blokove koji su međusobno povezani, a jedina samostojeća zgrada jest pravoslavna crkva udaljena 20-ak metara od centra baze.

“Baza kontroliše vazdušni prostor, sprovodi radarsku kontrolu i štiti sjeverni morski put”, izjavio je major Vladimir Pasečnik.

Baza je već opremljena obalskim obrambenim raketnim sistemom i raketnim sistemom srednjeg dometa Pantsir koji je prilagođen arktičkim uslovima te koji može funkcionisati i na temperaturama do -50 stepeni Celzijevih.

Funkcija baze jest zaštita ruskih interesa na području koje brzo postaje geopolitičko žariške među zemljama koje imaju pravo na arktička područja. Rusija je u posjedu oko 50 odsto ukupne arktičke obale.

I Vašington je nedavno istakao potrebu da unaprijedi vlastitu strategiju za Arktik, a obalska straža SAD-a takođe je svojim novim prioritetom navela izgradnju novog teškog ledolomca.

“Mislim da smo napokon počeli obraćati pažnju”, rekao je admiral mornarice Dejvid Titli CNN-u.

“Arktik je prvo bio ignorisan u posljednjih nekoliko godina. Ali naši suparnici imaju ozbiljne planove u koje su uložili ozbiljne resurse kako bi naučili raditi na sjeveru.

Zato tek sada vidimo, rekao bih prekasno, da se i u SAD-u javlja interes za ta područja”, pojašnjava.

(RT)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *