Prve efekte provođenja Agende Zvizdić očekuje u posljednjem tromjesečju ove godine, a kao glavni cilj naveo je podnošenje aplikacije za članstvo u EU krajem ove ili početkom naredne godine.
Kada je riječ o utvrđivanje mehanizma koordinacije, Zvizdić je potvrdio da bi najvjerovatnije u srijedu trebalo da se sastane sa Željkom Cvijanović, predsjednikom Vlade Republike Srpske.
U pitanju su dani ili sedmice da se to pitanje dogovori, dodao je Zvizdić.
“Ekonomska reformska agenda je konačno usaglašena i konačno je to dokument iza kojeg mogu stati i Savjet ministara i entitetske vlade, svakako i vlade svih kantona, u kojem su riješena sva ranija pitanja koja su zahtijevala određeno vrijeme za usaglašavanje”, rekao je Zvizdić na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, Agenda je podijeljena u šest bitnih oblasti – javne finansije, poslovna klima, tržište rada, reforma socijalne zaštite, vladavina prava i reforma javne uprave.
“Unutar svake od ovih šest oblasti definisane su vrlo jasne i konkretne mjere, projekti i aktivnosti koje svaki nivo vlasti u skladu sa svojim nadležnostima treba da realizuje da bi mogli reći da govorimo o kredibilnoj realizaciji ekonomske agende, poboljšanju poslovnog okruženja, ekonomskoj stabilizaciji i napretku BiH”, dodao je Zvizdić.
Kao bazne ciljeve ekonomske agende Zvizdić je, između ostalog, naveo strogu kontrolu novog zapošljavanja u javnom sektoru, smanjenje javne potrošnje, reformu svih bitnih sektora kao što je sektor zdravstvene zaštite, poboljšanje poslovnog okruženja, poboljšljanje radnog zakonodavstva, borbu protiv sive ekonomije i povećano zapošljavanje.
“U oblasti reforme socijalnih fondova govorimo o ugradnji načela da socijalna zaštita treba da bude bazirana na potrebama, ne na stečenim pravima, a u oblasti vladavine prava o usvajanju svih bitnih strategija, od kojih su neke već usvojene – strategija borbe protiv korupcije i strategija borbe protiv terorizma”, precizirao je predsjedavajući Savjeta ministara.
On nije mogao da kaže da li će biti otpuštanja u javnoj upravi, ali je naglasio da će novo zapošljavanje biti pod strogom kontrolom.
Zvizdić je najavio da će Savjet ministara razmotriti pitanje plata i naknada u institucijama BiH, te analizirati njihov rad prije predlaganja budžeta BiH za narednu godinu.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH ekonomski ambijent u prvih šest mjeseci ove godine ocijenio je dosta pozitivnijim i optimističnijim u odnosu na prethodni period.
Kao primjer pozitivnih pomaka naveo je da je u periodu od januara do jula proizvodnja mesa povećana za 72 odsto, a izvoz mesa za 52 odsto, industrijska proizvodnja povećana je za 7,9 odsto, izvoz za 2,7 odsto, dok je uvoz smanjen za 0,7 odsto.
On je najavio da će Savjet ministara i dalje aktivno raditi na svim projektima koji su u njegovoj nadležnosti, bez preuzimanja nadležnosti bilo kojeg drugog nivoa vlasti, osim kada se o tome postigne dogovor.
“U okviru ovih nadležnosti možemo realizovati navedene prioritete”, uvjeren je Zvizdić.
Govoreći o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom poput granice, izgradnje Pelješkog mosta i moguće izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na granici sa BiH, Zvizdić je istakao da sva ova pitanja treba “izvući” iz politike i svesti na aspekt struke.
Konferenciji za novinare prisustvovao je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, koji je najavio za mjesec dana potpisivanje na ministarskom nivou dokumenta o izgradnji dalekovoda koji će povezati Srbiju, Crnu Goru i BiH.
Prema njegovim riječima, dalekovodom će biti povezani Višegrad, Bajina Bašta i Pljevlja, a projekt je vrijedan 67 miliona evra.
Konferenciji za novinare prisustvovali su i ministri komunikacija i transporta Slavko Matanović, civilnih poslova Adil Osmanović i za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac.