„Mi smo odredili rok od 30 radnih dana, a to znači da ćemo do polovine ili najdalje do kraja septembra mehanizam koordinacije usvojiti“, rekao je Zvizdić.
Dodaje da su se pojavile različite informacije oko mehanizma koordinacije.
„Volio bih da tu budemo jako precizni, kada mehanizam koordinacije bude usvojen i zvanično će svakako biti i objavljen. To je obaveza. Čim nije objavljen, dakle, on je još uvijek u statusu radnog materijala“, rekao je Zvizdić.
Dodaje da ono što je važno i na čim će se zasnivati mehanizam koordinacije, to je potpuno poštivanje ustavnih i zakonskih nadležnosti u BiH.
Ističe da će mehnaizam koordinaciej biti usklađen sa odredbama Sporazuma o stabilizacji i pridruživanju.
BiH će humano dočekati izbjeglice
Zvizdić je rekao da su ministri razgovarali o izbjegličkoj krizi u regionu.
„Zaključili smo da će BiH poštovati sve međunarodne sporazume koji imaju veze sa izbjegličkom krizom. Prema onim izbjeglicama koje odluče da krenu prema BiH pokazačemo očekivani, visoki stepen humanosti i solidarnosti uz puno obezbjeđenje njihovog boravka i sigurnosti sve dok se njihovo pitanje konačno ne rješi. Mi svi znamo da njima konačni cilj nije BiH nego zemlje EU“, rekao je Zvizdić.
Ističe da Koordinaciono tijelo za piitanje migracija koje u svom sastavu ima sve predstavnike relavantnih institucija je dobilo zadatak da u roku hitno pripreme jednu sveobuhvatnu informaciju koja će dati jasne procjene naših kapaciteta.
„Ovo tijelo će dati jasne procjene i modalitete da li i na koji način BiH može pomoći susjedima, naročito Srbiji koaj se suočava sa velikom izbjegličkom krizom. Svakako i Makedoniji. Oni će stupiti u kontakt sa predstanvicima Srbije i Makedonije i dogovoriti modalitete i vidjeti na koji način u ovom trenutku možemo pomoći Srbiji koja je pogođena velikim talasom izbjeglica koji je na razini od skoro osam do deset hiljada ljudi dnevno“, rekao je Zvizdić.
Dodao je da će BiH u slučaju da talas izbjeglica krene prema njoj biti sasvim spremna sa onim kapacitetima sa kojim raspolaže.
„Dočekaćemo humano izbjeglice sjećajući se skorašnjih vremena kada je ogroman broj ljudi iz BiH bio u istom ili sličnom statusu u kojem su i oni“, rekao je Zvizdić.„
Za izgradnju mosta na autoputu Banjaluka Gradiška BiH će dobiti 6,8 miliona evra
Vijeće minsitara BiH usvojilo je danas u Sarajevu materijal sa kojim će nastupiti delegacija BiH na Konferenciji zemalja zapadnog Balkana u Beču 26. i 27. avgusta, a koji je podijeljen u dva seta koji su vezani za projekte u oblasti transporta i energetike.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić rekao je na konferenciji za novinare nakon sjednice Savjeta ministara BiH da će se u Beču u oblasti transporta biti predstavljena dva proketa koji su već dogovoreni za ovu godinu – most na dionici Autoputa 5C na relaciji Svilaj – Odžak i most na dionici autoputa Banjaluka – Gradiška.
Za most između Svilaja i Odžaka, koji će biti dug 660 metara, BiH će dobiti 22 miliona evra, a ukupna investicija procijenjena je na 109 miliona evra.
Okvirno vrijeme za realizaciju ovog projekta je od sredine 2016. do kraja 2017. godine, i on će biti rađen zajedno sa Hrvatskom.
Za izgradnju mosta na autoputu Banjaluka Gradiška BiH će dobiti grant od 6,8 miliona evra od ukupno procijenjenih 34 miliona evra potrebnih za realizaciju projekta.
Planirano je da izgradnja mosta počne 2017. i bude završena do kraja 2018. godine.
Za oba ova projekta postoji pisana saglasnost i BiH i Hrvatske i oni bi trebalo da u potpunosti budu potvrđeni na bečkoj konferenciji.
BiH će u oblasti transporta predložiti i projekat izgradnju dijela Jadransko-jonskog puta kroz BiH u dužini od 117 kilometara.
Riječ je o veoma prihvatljivoj cijeni izgradnje tog puta, prihvatljivim rokovima izgradnje od dvije godine.
Imamo definisane dvije spojne tačke sa Hrvatskom i Crnom Gorom. Put bi se u dužini od 21 kilometra preklapao sa autoputem 5C što bi značajno smanjilo troškove izgradnje.
On je rekao da je BiH veoma bitan faktor kada je u pitanju jadransko-jonsnski put, te da je Crna gora već pristala da dio trase ide kroz BiH, te da vjeruje da će na to pristati i Hrvatska, a i EU.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća minsitara rekao je danas novinarima da drugi set materijala koje je Vijeće minstara danas razmatralo vezan za energetske projekte.
„Tu će se insistirati, odnosno predložiti dva projekta. Prvi je – 400 kilovoltni dalekovod u dužini od 122 kilometra koji povezuje Srbiju, BiH i Crnu Goru. On treba da bude izgrađen u periodu 2017., odnosno 2018. do 2023. godine“, rekao je Zvizdić.
Dodao je da je ukupna vrijednost tog projekta 66 miliona eura, od čega zbog najveće dužine koja prolazi kroz Srbiju, na tu državu otpada 47 miliona, a na BiH i Crnu Goru po devet miliona eura.
„Projekt znači našu interkonekciju sa Srbnijom i dalje sa Rumunijom, Bugarskom i svim drugim elektrodistributivnom mrežama“, rekao je Zvizdić.
Ističe da drugi projekt koji je izuzetno važan u energetskom smislu jeste adransko-jonski gasovod.
„Mi tražimo da u skladu sa ranije potpisanim sporazumima jadransko-jonski gasovod tranzitno prolazi kroz BiH i to suština i najvažniji dio našeg zahtjeva“, podcrtao je Zvizdić.