Za ovu odluku na sjednici u Sarajevu glasalo je sedam članova Komisije, protiv je bio Fehim Škaljić /SBB BiH/, a uzdržani su bili Zaim Backović /BPS/ i Mirsad Mešić /SDP/.
Škaljić je svoju odluku obrazložio time da kod Zvizdića “nije uočio novi pristup”, što je neophodno za korjenite reforme u BiH, a izostalo je i šire objašnjenje budućih odnosa Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH.
Zvizdić je prisustvovao ovoj sjednici i odgovarao na pitanja članova Komisije.
On je rekao da će proces evropskih integracija biti prioritet u njegovom radu, uključujući napore za prevladavanje zastoja na putu BiH ka EU, što podrazumijeva i provođenje niza socijalno-ekonomskih mjera.
Prema njegovim riječima, odmah po stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, potrebno je u BiH iskoordinisati rad sedam pododbora i 34 radne grupe koje realizuju zadatke iz evropske agende BiH.
“Namjeravam podstaći i reformu javne uprave i javnih finansija, ojačati unutrašnju i spoljnu stabilnost i bezbjednost BiH, stvarati uslove za povlačenje sredstava iz EU i IPA fondova, kao i niz drugih aktivnosti čiji je cilj sticanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU”, poručio je Zvizdić.
On kaže da će u konkretnim i životnim pitanjima insistirati da prednost ima struka nad politikom.
Odgovarajući na pitanje da li podržava ideju formiranja novog ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na nivou BiH, Zvizdić je rekao da neće učiniti ništa za šta Savjet ministara BiH i on kao predsjedavajući nisu nadležni po Ustavu BiH, ali da smatra da će doći vrijeme kada će i o tom pitanju biti potrebno razgovarati u BiH, pogotovo o proizvodnji zdrave hrane i zaštiti domaće proizvodnje.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast i efikasnije zapošljavanje u BiH traže i formiranje agencije za mala i srednja preduzeća i pratećeg fonda na nivou BiH, kao i jačanje energetskog sektora, turizma, zaštite živodne sredine i drugo.
On je naveo da će BiH na evropskom putu još mnogo toga morati da učini na harmonizaciji zakonodavstva na svim niovima vlasti, uključujući i neke zakone iz perioda 1991 – 1995. godina, a koji su u određenoj mjeri još na snazi.
Zvizdić je ukazao i na neophodnost sistemske borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, najavljujući određene izmjene u bezbjednosnom sektoru, kao i potrebu bolje koordinacije policijskih agencija na svim nivoima vlasti u BiH, kao i efikasniju saradnju sa međunarodnim agencijama i organizacijama koje se bave bezbjednosnim pitanjima i poslovima.
Predsjedništvo BiH imenovalo je juče Denisa Zvizdića za kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Zvizdić će stupiti na dužnost nakon što njegovo imenovanje potvrdi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Zvizdić je kandidat Stranke demokratske akcije. Rođen je 1964. godine u Sarajevu. Doktor je tehničkih nauka /arhitektura i urbanizam/ i vanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
On je obavljao funkcije premijera Kantona Sarajevo, predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
RTRS