U telefonskoj izjavi za “Politiku” on je nekoliko puta ponovio da to nije isto i da je strašno praviti takva poređenja.
“Volio bih da su nacisti sklonili jevrejske žene i djecu prije svog krvavog pohoda, umjesto što su ih ubili, ali to se nije desilo, kao što znamo. Ni Ruanda i holokaust nisu isto, iako su zločini koji su se dogodili u Ruandi mnogo sličniji holokaustu od onoga što se desilo u Srebrenici. Ali, opet, to nije isto. Prije svega, ni Ruanda ni Srebrenica nisu bile industrijsko masovno ubijanje kakvo je počinjeno u holokaustu”, ističe Zurof.
On nije želio da komentariše nacrt rezolucije o Srebrenici, koja bi na prijedlog Velike Britanije početkom jula trebalo da se nađe pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Na pitanje kako ocjenjuje dio rezolucije u kojem se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici, Zurof je odgovorio da nije siguran da je ono što se desilo u Srebrenici genocid.
“Koliko znam, ono što se tamo desilo nije opis ili definicija genocida. Mislim da je odluka da se to nazove genocidom donijeta iz političkih razloga. Očigledno se dogodila tragedija, nedužni ljudi izgubili su život i treba da se sačuva sjećanje na njih”, navodi Zurof.
On dodaje da su politički razlozi prevagnuli i kada je terebalo zauzeti stav prema stradanju ogromnih razmjera u Ruandi, gdje je od aprila do juna 1994. godine pobijeno oko 800.000 pripadnika manjinskog naroda Tutsi.
“Iako to jeste bio genocid, Bil Klinton nije želio da to nazove genocidom iz političkih razloga, jer nije želio da bude prisiljen da preduzme nešto povodom toga”, rekao je Zurof.
(agencije)