Istraživanjem koje uključuje više od 50.000 pacijentica s rakom dojke utvrđeno je da su one žene koje su učestvovale u programu screeninga raka dojke imale 60 posto manji rizik od umiranja od raka u rasponu od deset godina nakon uspostavljanja dijagnoze i 47 posto manji rizik 20 godina nakon uspostavljanja dijagnoze.
“Ovo je zapravo ono što smo čekali, jer je bilo toliko predrasuda o mamografiji u kojima se navodi da ova dijagnostička metoda ne smanjuje stopu smrtnosti od raka dojke. Naime, imali smo osjećaj da rano otkrivanje čini razliku, a sada to možemo dokazati”, rekla je dr. Lauren Cassell.
“Prednost screeninga je u tome da ženama nudi prevenciju raka dojke, mogućnost liječenja rano otkrivenog raka i da samo liječenje može biti manje agresivno kada postoji više izbora u pogledu terapija. Mamografija danas, u okruženju moderne terapije, daje znatnu korist ženama koje imaju redovne preglede”, navodi koautor studije Robert Smith.
Iako rezultati mogu izgledati očigledno, pozitivan efekt mamografa je nešto o čemu se raspravljalo posljednjih godina.
Stručnjaci preporučuju godišnji pregled dojki za žene u dobi od 45 do 54 godine, dok se preventivne usluge mamografije preporučuju svake druge godine za žene u dobi od 50 do 74 godine. Ovi nalazi su također izazvali neke polemike.
Većina podataka potekla je iz starijih studija koje nisu bile u stanju da dođu do jasnih podataka o koristi ranog screeninga.
Rani pregled povećava mogućnost za otkrivanje tumora koji godinama ne pokazuju simptome. Također, stopa preživljavanja od karcinoma dojke može se povećati poboljšanjima u liječenju, a adekvatno tretiranje bilo kakvih malignih promjena na dojkama nemoguće je pratiti bez screeninga.
Za novu studiju, istraživači su mogli da iskoriste prednosti izuzetno detaljnih švedskih podataka koji su prikupljani čak 52 godine. Ovo je omogućilo istraživačima da pregledaju podatke od kraja 50-ih do ranih 70-ih godina prošlog stoljeća, kada široko rasprostranjeni mamografski pregled nije ni postojao, te 39 godina kasnije, kada je postao široko rasprostranjen.
Također, podaci nove studije bili su “individualizirani” tako da su istraživači mogli razmotriti ishod svake žene u registratoru koja je imala rak dojke i da li je ona pregledana ili ne. To je Smithovom timu omogućilo da odredi utjecaj screeninga na preživljavanje.
Istraživači su također mogli kvantificirati korist screeninga prateći stopu smrtnosti nakon dijagnoze, prenosi Health 24.
Karcinom dojke kod žena od 40 do 49 godina raste brže od karcinoma dojke kod starijih žena, rekli su istraživači.
“To znači da su mamografija i rana detekcija neophodni kod ovih žena, a tada su šanse za opstanak najviše”, dodali su naučnici.
Za studiju su Smith i njegove kolege prikupili podatke od 52.400 žena u starosti od 40 do 69 godina u Dalarni, u Švedskoj. Svima je dijagnosticiran rak dojke u periodu od 1977. do 2015. godine. Svi pacijenti dobili su najnoviji tretman za svoj stadij raka bez obzira na to kada je otkriven.
Rezultati su objavljeni 8. novembra u žurnalu Cancer.