Republika Srpska je opredijeljena da jača mrežu svojih predstavništava u inostranstvu, a u narednom periodu potrebno je razmisliti i o osnivanju novih, prije svega u Italiji, Švajcarskoj i Kini, rekao je u intervjuu za “Glas Srpske” ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić.
On je istakao da je u fokusu vlasti u Republici Srpskoj jačanje strukture i rada postojećih predstavništava, ali nije isključio mogućnost da u ovom mandatu Srpska dobije i nova. Klokić smatra da bi to trebalo biti u zemljama sa kojima Srpska ima dobru saradnju i u kojima živi i radi znatan broj njenih stanovnika.
– To bi, kao prvo, trebalo da bude u Italiji jer je ta država veoma važan partner za Srpsku ako se gleda spoljnotrgovinska razmjena, a tamo je i jaka dijaspora. Kao potencijalnu lokaciju izdvojio bih i Švajcarsku, a veoma značajan sadašnji i budući partner za nas je Kina tako da bi postojala opravdanost da nova predstavništva budu otvorena u tim zemljama – rekao je Klokić.
GLAS: Obezbijedili ste novi mandat u Vladi RS i ostali na čelu resora koji od ovog saziva nosi naziv Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju, umjesto za ekonomske odnose i regionalnu saradnju. Kakve to promjene donosi?
KLOKIĆ: Promjenom naziva promijenjene su i određene nadležnosti jer smo bez nekih ostali, ali smo dobili nove. Fokus je stavljen na evropske integracije i međunarodnu saradnju sa zemljama u okruženju i drugima, ali i sa dijasporom, što je i jedan od ključnih republičkih ciljeva. Očekujemo da ćemo zajedno sa kabinetom predsjednika Srpske znatno unaprijediti taj odnos jer dijaspora više nije neko ko nam treba u smislu pomoći već kao partner u jačanju Republike. Veliki broj ljudi u dijaspori su značajni privrednici u svojim sredinama i mogu nam biti značajni partneri.
GLAS: Da li su već razmatrani načini kako bi se ta saradnja mogla unaprijediti?
KLOKIĆ: Nastojaćemo da putem privrednih foruma u zemljama gdje imamo republička predstavništva unaprijedimo privrednu saradnju te uvežemo domaću privredu sa privredama zemalja gdje naš narod živi, ali i sa inostranim i potencijalnim partnerima koji žele da ulažu u Srpsku.
GLAS: Osim jače saradnje sa dijasporom, koji su još prioriteti?
KLOKIĆ: Dominantno ćemo biti usmjereni na evropske integracije jer BiH vjerovatno ove godine očekuje i kandidatski status, poslije čega slijede prave obaveze u ovom procesu, ali u vrhu prioriteta ostaje regionalna i međunarodna saradnja radi promocije Srpske.
GLAS: Veoma često u žižu javnosti dođe priča o radu i finansiranju predstavništva RS u svijetu. Da li ste zadovoljni njihovim radom?
KLOKIĆ: Predstavništva djeluju u određenim obimima, a u zavisnosti od zemlje gdje se nalaze. Neka imaju više politički značaj, a druga privredni. Sva su dala određene rezultate, ali mislim da to može i bolje. I u samom ekspozeu novog premijera Republike Srpske jedan od fokusa je unapređenje i jačanje regionalne i međunarodne saradnje, a u tome veoma značajnu ulogu imaju predstavništva jer su dio institucionalne strukture. Za njihov rad je ove godine izdvojeno 4,7 miliona maraka. Cilj je jačanje postojeće mreže, a ako se ukaže potreba biće formirana i nova predstavništva.
GLAS: U Sankt Peterburgu je krajem prošle godine otvoreno Trgovinsko predstavništvo Srpske. Da li su već vidljivi rezultati?
KLOKIĆ: Rusija je za nas veoma važan parter. Saradnja je sve intenzivnija, a cilj je da bude unaprijeđena. Rusija uvijek ističe da je partner Srpske i sam rad kancelarije je podržala administracija Sankt Peterburga ustupivši nam prostor za korišćenje. Prave rezultate očekujem ove godine.
GLAS: Vjerujete li da će BiH ove godine dobiti kandidatski status za članstvo u EU, imajući u vidu zastoj na nivou zajedničkih institucija i činjenicu da su probijeni dati rokovi za dostavljanje odgovora na dopunska pitanja iz Upitnika Evropske komisije?
KLOKIĆ: Republika Srpska je izvršila sve svoje obaveze kada je riječ o Upitniku i u toku je prevođenje odgovora na engleski jezik. Očekujemo da će taj posao biti brzo završen, a lično smatram da BiH treba da dobije kandidatski status ove godine. Ipak, veoma je teško prognozirati stvari kada je riječ o BiH, ali ostajem optimista jer ako to ne dobijemo, bojim se da će raspoloženje ka evropskom putu u BiH biti na niskom nivou.
GLAS: Šta će, u slučaju dobijanja, kandidatski status značiti za samu BiH, ali i njene građane? Koju će korist oni imati od toga?
KLOKIĆ: Za BiH tada kreće pravi posao i izazovi u smislu približavanja i ispunjavanja standarda koje EU postavlja pred zemlju kandidata. Za obične građane to će značiti određenu sigurnost koju zaslužuju jer proces evropskih integracija trenutno nema alternativu kada je BiH u pitanju jer i sve zemlje regiona idu ka tome.
GLAS: Da li BiH sustiže ostale u regionu na tom putu?
KLOKIĆ: BiH je u blagom zaostatku, ali koristili smo iskustva zemalja iz regiona u ovom procesu, a kada govorimo o Republici Srpskoj i u samim pripremama za odgovaranje na Upitnik. Kao resorno ministarstvo imamo dobru saradnju sa Ministarstvom za evropske integracije u Srbiji, ali i sa drugima. Cilj je da ove godine uspostavimo i dobru saradnju sa nadležnim ministarstvom u Hrvatskoj i da njihova iskustva iskoristimo na našem putu.
Informacija pred poslanicima
GLAS: Da li ste analizirali šta je lani urađeno na evropskom putu BiH?
KLOKIĆ: Svake godine informišemo Narodnu skupštinu Republike Srpske o procesu EU integracija i obavezama koje se postavljaju pred BiH i Srpsku. Ta informacija će se naći i ove godine u programu rada Narodne skupštine, a pred poslanicima bi mogla da se nađe u martu ili aprilu.
(Glas Srpske)