Reumatoidni artritis (RA) je hronična autoimuna bolest koja zahvata zglobove a ujedno može zahvatiti i druge unutrašnje organe, nervni sistem i kožu. To je zapaljensko oboljenje koje karakteriše bol, otok, ukočenost kao i gubitak funkcije u zglobovima.
Kada nam je imunitet kompromitovan dolazi do pomiješanih signala i organizam greškom kreće da napada zdravo tkivo. Tada se stvara upalni proces u organizmu koji nepovoljno utiče na zglobove.
Reumatoidni artritis oštećuje zglobove, ograničava pokretljivost i vremenom dovodi do teškog invaliditeta.
Koji su uzroci i simptomi ove bolesti, kakve su metode liječenja i kakav je kvalitet života kod osoba sa reumatoidnim artritisom, pročitajte u daljem tekstu.
Kako nastaje reumatoidni artritis?
Uzrok nastanka ove bolesti nije jasno definisan, ali stručnjaci se često okreću ‘kvaru’ u imunom sistemu. Nemogućnost imuniteta da, bakterije i viruse, prepozna kao štetočine i tako nastaje problem gde naš imunitet napada naša zdrava tkiva u organizmu.
Međutim, kako ne postoji potvrđen razlog usljed čega nastaje ova bolest, stručnjaci smatraju da postoje 4 glavna faktora koja mogu doprinijeti većem riziku razvoja reumatoidnog artritisa.
1.Neadekvatna ishrana i loše navike
Užurban život i loša ishrana imaju veliki uticaj na naše psihilčko i fizičko stanje. Ukoliko ne vodite računa dolazi do pada imuniteta i organizam se teže oporavlja od prehlada, virusa i infekcija. Imunitet možete jačati svakodnevno na prirodan način i tako omogućiti brži oporavak organizma i ujedno smanjiti rizik od pojave ove bolesti.
2.Genetski faktor
Studije su pokazale da osobe sa HLA – DR4 antigenom (sistem leukocitnih antigena) spadaju u grupu ljudi koji imaju veći rizik da razviju ovu bolest. Dakle, veoma je važno napomenuti da ovaj antigen ne uzrokuje reumatoidni artritis i nemaju ga sve osobe, čak ni one koje pate od RA. Takođe, kod osoba koje imaju porodičnu istoriju reumatoidnog artritisa postoje veće šanse da sami razviju ovu bolest.
3.Faktori životne sredine
Prevelika izloženost dimu, zagađenje, izloženost određenim hemikalijama, virusna ili bakterijska infekcija, kao i preveliki uticaj stresa mogu dopinijeti razvoju ove bolesti.
4.Lični faktori (starost i pol)
Reumatoidni artritis češće pogađa žene i kod njih se javlja čak 3 puta više u odnosu na muškarce. Istraživanja su pokazala da čak 70% osoba sa RA dijagnozom su žene.
Bolest se najčešće javlja u dobi između 30 i 60 godine života. Postoje i zabilježeni slučajevi reumatoidnog artritisa kod djece, zato je važno prepoznati simptome na vrijeme.
Kako prepoznati simptome ove bolesti?
Proces postavljanja dijagnoze nekad može biti dug i naporan jer simptomi mogu da se jave gotovo neprimetno. Simptomi se uglavnom postepeno razvijaju, mogu se pojaviti pa nestati i kod svake osobe je drugačije.
Kod progresivnog tipa ove bolesti simptomi se mogu javiti, i za svega par dana zdravstveno stanje osobe se može znatno pogoršati.
Simptomi koji karakterišu RA i česta su pojava su:
- Oticanje zglobova
- Ograničen pokret i dugotrajna ukočenost
- Intenzivan i probadajući bol u zglobovima
- Crvenilo kože u predjelu zglobova
Ostali prateći simptomi su:
- Umor
- Groznica
- Gubitak apetita
- Bolovi u mišićima i vratu
- Jutarnja ukočenost
- Gubitak tjelesne težine
- Crvenilo i suvoća očiju
- Ponekad bol u grudima
Koje su metode liječenja reumatoidnog artritisa?
Reumatoidni artritis je važno otkriti na vrijeme i shodno odrađenim analizama i procjenom lekara primjeniti adekvatnu terpaiju za liječenje. Terapija obuhvata medikamente, korigovanje ishrane i fizikalne terapije.
Lijekovi
Lekovi koji se korsite u terapiji reumatoidnog artritisa služe kako bi smanjili simptome, usporili degenerativne promjene i omogućili normalnu funkciju zglobova. To su:
- Kortikosteroidi
-
- NSAIL (nestereoidni antiinflamatorni lijekovi)
- Antireumatski lekovi ili BML (bolest modifikujući lijekovi)
- Biološka terapija
-
- JAK inhibitori (inhibitori janus kinaze)
- Analgetici
Ishrana
Važno je korigovati ishranu i prilagoditi režim ishrane po sopstvenom organizmu. Izbaciti namirnice koje su obogaćene velikom količinom masti i rafinisanih šećera, a unositi što više namirnica koje mogu pogodno uticati na smanjenje bolova i oštećenje zglobova.
Ishrana kod osoba sa reumatoidnim artritisom treba biti obogaćena vitaminima A, C, E i D, selenom, folnom kiselinom i omega 3 masnim kiselinama. Takođe, neka istraživanja su pokazala da dovoljan unos vlakana utiče na smanjenje inflamacije u organizmu.
Fizikalna terapija
Fizikalne terapije najčešće uključuju kineziterapije kod kojih se rade vežbe relaksacije, istezanja, snage, korekcije držanja i mobilizacija kičme i zglobova. Postoje i elektroterapije, odnosno terapije strujama koje obuhvataju dijadinamične struje, ultrazvuk, interferentne struje, laser, magnetno polje i druge oblike elektroterapije.
Takođe, osobe oboljele od RA imaju pravo na banjsku rehabilitaciju. Banjsko lečenje obuhvata razne oblike fizikalne terapije, čiji se plan vježbi sastavlja u zavisnoti od toga koliko je bolest napredovala.
Kvalitet života osoba sa reumatoidnim artitisom
Reumatoidni artritis umanjuje radnu sposobnost i dovodi do teškog invaliditeta.
Kod nekih ljudi je, uprkos odgovarajućom terapijom, prisutan uporan bol i ukočenost, kao i smanjena funkcija koštano-mišićnog sistema. Fizički bol koji je prisutan skoro pa svaki dan znatno utiče na kvailtet života i osoba dođe u situaciju da zavisi od drugih.
Reumatoidni artritis dovodi do fizičkih deformiteta što može negativno uticati na samopouzdanje i ujedno stvoriti problem pri koriščenju pribora za jelo poput noža i viljuške.
Nemogućnost obavljanja osnovnih fizičkih aktivnosti često može dovesti do psiholoških promjena poput osećaja srama, beznadežnosti, bespomoćnosti i depresije. Često se javlja poteškoća fizičkog kontakta kod koga osobe ispoljavaju strah od dodira, poput rukovanja, zagrljaja kao i intimnog odnosa sa partnerom, što znanto utiče na njihov društveni život.
Kvalitet života kod osobe oboljele od reumatoidnog artritisa može se održavati na zadovoljavajućem nivou kroz lijekove, fizikalne terapije, korigovanjem ishrane i mijenjanjem dosadašnjeg stila života.
Redovnim uzimanjem terapije i odlaskom na kontrole, kroz pozitivan stav i psihološke podrške moguće je povratiti fizičlku i psihičku snagu uprkos izazovima koje ova bolest nameće.