Srpska pravoslavna crkva obilježava Velike (zimske) zadušnice, dan posvećen upokojenima, jedan od četiri velika dana u godini kada se pravoslavni vjernici sjećaju svojih pokojnika i upućuju molitve za njihovu dušu. Običaj je da se izađe na groblja i zapali svijeća pokojnicima.
Najveće, i po mnogima najvažnije zadušnice su baš današnje, uoči Vaskršnjeg posta. Najranije mogu da budu 6. februara, najkasnije 13. marta, što zavisi od datuma Vaskrsa.
Izlazi se na groblja, pale svijeće i tamjan, dijele prilozi za duše umrlih i u spomen na njih, čine dobra djela. Vjeruje se da zapaljena svijeća osvetljava put umrlima do sljedećih zimskih zadušnica, a molitva pravednoga mnogo može pomoći dušama pokojnika.
Tamo gdje nije moguće izaći na groblje, obavezno svijeće za pomen pokojnika pale se u crkvi ili kod kuće.
Na groblje se obavezno iznosi žito, vino i svijeća. Žito je simbol smrtnog tijela i besmrtne duše u svjetlosti Carstva nebeskog.
Crno vino označava Božije milosrđe kojim se leče rane greha. Svijeća je simbol svetlosti Hristove.
Postoje još Miholjske, Mitrovske i Duhovske ili Trojičine zadušnice.
(Tekst: Večernje novosti – foto: arhiva)